Linkovi

Sagledavanje Irana kao strateške pretnje - Obaveštajni izazov za SAD


U izveštaju obaveštajnog odbora predstavničkog doma kongresa ukazuje se na velike nedostatke u raspoloživim informacijama o iranskom nuklearnom programu i zahteva preduzimanje koncentrisanih napora na unapređenju američkih sposobnosti za prikupljanje obaveštajnih podataka.

Izveštaj Obaveštajnog odbora Predstavničkog doma ima 29 stranica, a naslovljen je: “Sagledavanje Irana kao strateške pretnje – Obaveštajni izazov za SAD.” U dokumentu se u kratkim crtama iznose sumnje Zapada u vezi sa iranskim nuklearnim programom, uz naznake da Teheran prikriva njegove prave razmere, kao i da pokušava da razvije projektile koji bi mogli da pogode ciljeve u Evropi.

U izveštaju se ukazuje da postoje veliki propusti u informacijama kojima SAD raspolažu o iranskim nuklearnim, biološkim i hemijskim programima. Kako ukazuje nekadašnji zamenik pomoćnika državnog sekretara Mark Ficpatrik, koji je bio zadužen za neširenje nuklearnog oružja, ne dovodi se u pitanje korist koju bi SAD imale od boljih obaveštajnih podataka o iranskim nuklearnim sposobnostima. Ficpatrik se sada nalazi na čelu sličnog programa, pri britanskom Međunarodnom institutu za strateške studije. On ukazuje da je Međunarodna agencija za atomsku energiju objavila detaljne podatke o iranskom nuklearnom programu – odnosno o onom delu čije postojanje Teheran priznaje.

“Nije poznato da li Iran ima tajni, paralelni, nuklearni program. Postoji puno pokazatelja o nekakvim vojnim vezama, pa bi bilo dobro da se o tome više zna. Dakle, tačno je da puno toga ne znamo.”

On ipak ukazuje da se mnogo više zna o iranskom programu, nego o onom u Severnoj Koreji. Uz napomenu da su neke od najtežih optužbi potekle iz krugova iranskih disidenata i emigranata, Ficpatrik ukazuje da se takve informacije ne smeju smatrati činjenicama. O potrebi boljih obaveštajnih podataka o Iranu slažu se i drugi bivši savezni funkcioneri. Geri Sik je bio član Saveta za nacionalnu bezbednost pod predsednicima Fordom, Karterom i Reganom. On sada, o blisko-istočnim pitanjima, predaje na Univerzitetu Kolumbija, u Njujorku. Uz naznaku da, posle obaveštajnih grešaka koje su prethodile invaziji Iraka, postoji velika potreba za informacijama o Iranu, Sik ukazuje da je novi izveštaj pun netačnosti – poput one da “Iran sada proizvodi uranijum za vojne potrebe” u postojenju Natanz.

“To postrojenje je pod kontrolom Međunarodne agencije za atomsku energiju, a do sada je po svemu sudeći proizvelo manje od jednog grama obogaćenog uranijuma. A ni taj uranijum nema kvalitet potreban za vojne namene. Članovi odbora jednostavno govore stvari koje nisu istinite.”

On dodaje da ga brine mogućnost da političari možda pokušavaju da izvrše pritisak na obaveštajne agencije, kako bi one izašle sa podacima koji bi se uklopili u ciljeve američke politike – slično kao što je bio slučaj i 2003, kada se govorilo o iračkom oružju za masovno uništenje. Glas Amerike je, povodom tih stavova, zatražio komentar od Obaveštajnog odbora Predstavničkog doma, kao i od pojedinačnih članova komiteta. Na naše pozive niko nije odgovorio.


XS
SM
MD
LG