Linkovi

Roderik: Decentralizacija i autonomija crkvenih imanja i manjinskih enkalava na Kosovu


Generalni sekretar Koalicije za zaštitu ljudskih prava sa sedištem u Ženevi i predstavnik međunarodne organizacije Hrišćanska solidarnost, Kit Roderik, u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, osvrnuo se na mogućnosti pomirenja i suživota albanske većine i srpske i drugih manjina na Kosovu.

Roderik: Bez obzira na budući status Kosova, odgovornost je svih da pomognu da se prevaziđe breme prošlosti i da većinsko stanovništvo osigura bezbednu egzistenciju etničkim manjinama. Da bi se razvili međusobno poverenje, poštovanje i tolerantnost treba ispuniti nekoliko kriterija. Prvo, moraju postojati institucionalne garancije prava pojedinca, ne samo na papiru već i u stvarnosti. Drugo, mora se prihvatiti i poštovati vladavina zakona. Treće, treba osnovati prosvetni sistem kojim bi se promovisali tolerancija i poštovanju prema manjinama i prihvatanje univerzalnih civilizacijskih vrednosti. Četvrto, srpskoj i drugim manjinama treba omogućiti ekonomski opstanak i slobodu kretanja i odbaciti socijalnu i ekonomsku diskriminaciju. To bi, između ostalog, omogućilo većinskom i manjinskom stanovništvu da miroljubivo koegzistiraju.

Glas Amerike: Kakve mere bi mogle da se preduzmu na lokalnom nivou da bi se obezbedile crkve i manastiri bez obzira na ishod budućeg statusa pokrajine?

Roderik: Pre svega mora biti garantovana opšta sloboda kretanja za pripadnike manjina, kao i pristup manastirima i crkvama i njihovom okruženju, bez pokušaja njihove izolacije i gušenja. Potrebno je obezbediti finansijsku potporu jer su ti objekti ne samo spomenici od istorijske vrednosti, već su žive crkve u kojima opstaje istorijsko i hriščansko nasleđe Kosova.

Glas Amerike: Šta međunarodna zajednica treba da učini na zaštiti te hriščanske baštine na Kosovu?

Roderik: Decentralizacija i autonomija crkvenih imanja i manjinskih enkalava su fundamentalna stvar. Zaštita verskih objakata je predviđena Univerzalnom deklaracijom o zaštiti ljudskih prava, što se mora uvažavati. Apsolutno treba shvatitri da se napadi poput onih 2004. godine na verske objekte na Kosovu neće tolerisati jer to predstavlja kulturni genocid nad hriščanskom baštinom. Ukoliko lokalno pravosuđe ne reagujeo na takve incidente, onda bi to morala da preuzme na sebe međunarodna zajednica. Ona bi takođe trebalo da približi dve strane u pregovaračkom procesu i da omogući perspektive šire vizije, a ne samo, recimo, nezavisnosti. Ekonomski će Kosovo tesno biti povezano sa Srbijom, jer su ta pokrajina i Srbija usmereni jedna na drugu, i mislim da bi to mogla da bude jedna od osnova za dalje približavanje. Međunarodna zajednica bi u tom pogledu trebalo da bude od pomoći, da bude deo rešenja, a ne deo problema.

XS
SM
MD
LG