Linkovi

Terzić: SCG treba povećati korišćenje uglja i lignita da bi smanjila potražnju za naftom


“Tržište je veoma osetljivo na evelntualnu mogućnost prekida normalne proizvodnje i dostave nafte, što se sada odslikava u naglom rastu cene nafte”, kaže ekspert za globalnu energiju u firmi Deloitte and Touche, Branko Terzić, u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike.

Terzić: Povećanje cene nafte i benzina rezultat je neuskladjene ponude i potražnje. Potražnja se postojano povećava i u industrijskim razvijenim zemljama, i u zemljama u razvoju. Što se tiče, ponude, oseća se izvesna nervoza i neizvesnost zbog nedovoljne proizvodnje nafte za zalihe u slučaju vanrednih situacija. Ta, takozvana “cushion” proizvodnja sad iznosi oko milion barela dnevno, dok se na svetskom tržistu koristi oko 80 miliona barela nafte dnevno. Rezervna proizvodnja od samo milion barela dnevno, ne bi zadovoljila vanredne potrebe čak ni nekih pojedinačnih zemlja, kao što je, recimo, Irak, koji konzumira 4 miliona barela nafte dnevno. Osim toga imate političku nestabilnost u Nigeriji, a proizvodnja nafte u Meksičkom zalivu nije još dostigla svoj raniji kapacitet, nakon uragana Katrine. Iz tih, ali i drugih razloga, tržište je veoma osetljivo na eventualnu mogućnost prekida normalne proizvodnje i dostave nafte, što se vidi i u naglom rastu cena.

Glas Amerike: Kakve bi mogle da budu posledice visokih cena nafte i benzina ovde u SAD?

Terzić: Mi imamo dvostruki problem; cena benzina je dostigla 80 centi po litru, pa i više u nekim delovima SAD. Američki potrošači su sve nezadvoljniji time i stoga je predsednik Buš nagovestio niz mera da bi doprineo smanjenju cena. Interesanto je, medjutim, da visoke cene nafte još ne primoravaju većinu gradjana da promene svoj životni stil, mada postoje indikacije da se sve više koristi gradski saobraćaj. Ukoliko cena benzina skoči na daleko više od 80 centi po litri, doći će i do promene životnog stila i standarda; gradjani će pripaziti gde i kada voze svoje automobile, šta i koliko kupuju, što bi smanjilo potražnju benzina, ali i negativno uticalo na opštu ekonomsku situaciju. Drugim rečima, moramo - ili povećati proizvodnju ili smanjiti potražnju i to je jedino rešenje.

Glas Amerike: Po vašem mišljenju, šta se da učiniti da bi se smanjile visoke cene nafte i benzina?

Terzić: Treba imati u vidu da je cena nafte od 75 dolara po barelu, cena koja je formirana na berzi i odnosi se na naftu koja će biti isporučena narednih 30 dana. Mnoge industrije i biznisi, koji kupuju naftu dugoročnim ugovorima, poštedjeni su posledica sadašnjeg povećanja cene nafta. Medjutim, ukoliko se tekuća cena nafte zadrži, ili poveća, imaćemo ozbiljne probleme i moraćemo da prilagodimo ekonomske aktivnosti. Takodje ćemo morati da intenzivnije tragamo za domaćim izvorima i eksploatacijom nafte kako bi barem delimično ublažili sadašnju situaciju. Tu su naravno i nastojanja na delotvornijem koriščenju alernativnih energetskih izvora.

Glas Amerike: Kako bi visoka cena nafte mogla da se odrazi na manje zemlje - na primer - na Srbiju i Crnu Goru?

Terzić: Jasno je da će manje zemlje, uvoznici energije, osetiti negativne posledice visoke cene nafte i benzina. Te zemlje će morati da smanje potražnju, a vlasti da zavedu poreske i druge programe kojima bi se ohrabrila štednja i koriščenje alernativnih i obnovivih energetskih izvora. U slučaju Srbije i Crne Gore, trebalo bi povećati koriščenje uglja i lignita da bi se smanjila potražnja za naftom.

XS
SM
MD
LG