Linkovi

«Dajte mi svoje umorne, siromašne, zbijene mase, koje čeznu da dišu slobodno»


Sjedinjene Države su zemlja imigranata.Tokom cele istorije, međutim, u njoj je bilo i mnogo protivnika doseljenika, koji strahuju da došljaci smanjuju nadnice ili ugrožavaju američku kulturu. Kongres je ovih dana otvorio debatu o mogućnostima kontrolisanja talasa ilegalnih hispanskih imigranata, koji nadire preko južne američke granice.

«Dajte mi svoje umorne, siromašne, zbijene mase, koje čeznu da dišu slobodno.» Taj natpis na Kipu Slobode može da se protumači kao obećanje boljeg života u Americi.

Mnogo nepozvanih siromašnih ljudi iz Latinske Amerike stiže u Sjedinjene Države u potrazi za tim obećanjem. Prema podacima američke vlade, u Sjedinjenim Državama je u ovom trenutku jedanaest miliona ilegalnih imigranata, a svake godine u zemlju uđe još pola miliona. Neki sada žive u okrugu Daplin, u Severnoj Karolini, oko 2400 kilometara od meksičke granice. Hispanska populacija se tokom proteklih trideset godina u toj državi povećala za hiljadu odsto, ali je mali broj lokalnih stanovnika kojima pridošlice smetaju.

Tomi objašnjava da svi ti ljudi plaćaju porezu i da je to za njih opterećenje, dok Emel – sasvim suprotno – kaže da sve ilegalce treba «pobiti, utovariti u autobuse i – vratiti tamo odakle su došli».

To osećanje se ogleda i u zakonskom predlogu koji je usvojen u Predstavničkom domu, da se ilegalni imigranti deportuju i da se žičana ograda duž 3200 kilometara dugačke granice sa Meksikom, produži za još 1100 kilometara. Sada je zagrađeno samo 4 odsto te granice.

U Američko-hispanskoj trgovinskoj komori u Vašingtonu, njen predsednik Majkl Barera kaže da je predlog za izgradnju takvog zida u suprotnosti sa Kipom Slobode.

«Ono što plaši nije samo taj fizički zid. Još više onespokojava mentalni zid koji podižemo između ove dve zajednice. Mentalni zid netrpeljivosti, mentalni zid nestrpljenja, ignorisanja. To me mnogo više brine od onog fizičkog zida, iako će taj zid i da košta veoma mnogo, o čemu se sad ne govori», kaže Majkl Barera.

Ipak, političari koji podržavaju zid i druge stroge mere, kažu da ilegalna imigracija stvara realne i skupe probleme. Među njima je i republikanski kongrsmen iz Viskonsina, Džems Sensenbrener.

«Ako ne sprovodimo zakon, jednostavno ćemo imati sve više i više ilegalnih imigranata koji će da nam preplave bolnice, škole i izazovu raspad naših socijalnih službi», kaže ovaj kongresmen.

Bojazan izaziva i uverenje da će imigranti sa španskog govornog područja da izazovu kulturnu i jezičku podelu u Americi. Strah od podele se zasniva na primerima iz prošlosti. Jedan broj Amerikanaca je u 19. veku smatrao da će talas nemačkih imigranata da odbaci engleski jezik, ili da će irski katolici da budu odani papi, a ne Sjedinjenim Državama. Majkl Barera međutim kaže da je takva bojazan bez osnove.

«Imali ste Nemce, pa ste onda imali Irce, onda Azijate, pa onda Italijane, i uvek smo govorili ‘oni će da dođu i uzmu sve u svoje ruke’. Imali ste Japance, imali ste Kineze i to se stalno događalo, ali sve ovo čega se plašimo se nikad nije obistinilo», kaže Barera.

Poštovanje vladavine zakona je još jedan faktor u sadašnjoj debati o imigrantima. Kirk Džonson, specijalista za imigraciju u Fondaciji «Heritidž» u Vašingtonu, kaže da ilegalni imigranti smanjuju šanse onih koji legalno pokušavaju da uđu u Sjedinjene Države.

«Ako hoćemo da produžimo vladavinu zakona u Sjedinjenim Državama, svi koji su ovde ilegalno, moraju da prestanu da rade ono što nije po zakonu. Moraju da prekinu ilegalni boravak, da se vrate u svoju zemlju, prijave se za bilo koji program za privremeni rad i postanu deo legalnog, zakonitog sistema», kaže Džonson.

Kritičari prisilnog deportovanja trde da je nerealno da se pronađe i istera 11 miliona ljudi bez dokumenata. Senat pokušava da pronađe kompromisno rešenje koje bi ilegalnim doseljenicima dalo priliku da ostanu u Americi ako plate neku globu, nauče engleski jezik i prođu kroz proveru. Predsednik Buš predlaže poseban program za radnike na privremenom boravku. Oko konačnog oblika zakonskog predloga, moraće da se usaglase oba kongresna doma.

XS
SM
MD
LG