Linkovi

Irak ostaje ključno pitanje i u 2006. godini


Irak bi, baš kao i 2005, i ove godine mogao da dominira američkom domaćom političkom scenom. Ankete javnog mnjenja su prošle godine mahom pokazivale da popularnost predsednika Buša postojano opada, i to uglavnom zbog loših vesti koje su pristizale iz Iraka. Krajem godine predsednik je uspeo da nešto malo popravi svoj rejting nizom govora kojima je branio svoju politiku u Iraku. Mada se mnogi Amerikanci nadaju da će napredovanje Iraka ka demokratiji dovesti ove godine do povlačenja znatnog broja američkih vojnika, predsednik Buš kaže da uprkos razlogu za izvesni optimizam, on neće popustiti pod pritiskom opozicionih demokrata da se američke snage pre vremena vrate kući.

“Moja odluka će se temeljiti na uslovima na terenu i preporukama našeg komandnog kadra, a ne na pogrešnim političkim rokovima u Vašingtonu. Neću dozvoliti da politika poremeti ispravne korake u Iraku, i američki narod to mora da shvati.”

Demokrate se nadaju da će ostvariti uspeh na novembarskim izborima kada se bude glasalo o svim mestima u Predstavničkom domu i jednoj trećinina mesta u Senatu. Politička sreća demokrata će tada delimično zavisiti od trenutnog raspoloženja javnosti prema situaciji u Iraku jer demokratska stranka nema jedinstven stav prema tom pitanju. Iz demokratskog tabora se jedino postojano čuju pozivi predsedniku Bušu da pruži konkretnije informacije o tome kako će i kada američke snage otići iz Iraka. To pitanje dolazi i od demokratskog senatora Džeka Rida iz Rod ajlanda.

“Nažalost, predsednik još uvek nije rekao koliko dugo će trajati proces i koliko će koštati i smislu novca i u smislu učešća američke vojske i civilnog kadra.”

Tokom narednih meseci Džordžu Bušu predstoje i drugi izazovi kod kuće i u inostranstvu: politička situacija na Bliskom istoku, nastojanja na obnovi područja razorenog uraganom Katrina i bitka u Senatu oko njegovog kandidata za člana Vrhovnog suda, Samjuela Alita. Medjutim, medju te izazove se može uvrstiti i istroijska činjenica da američki predsednici u svom drugom mandatu obično zapadnu u stagnantnu situaciju koja ide na ruku opozicionoj stranci, kaže direktor Centra za politiku pri univerzitetu države Virdžinije,

“Šesta godina predsednikovanja obično se završi time što odredjeni broj mesta u Kongresu ode opozicionoj stranci. Teško je predvideti da li će taj broj biti dovoljan da demokrate preuzmu kontrolu u oba doma Kongresa.”

Korpucijski skandal sa svojevremeno moćnim lobistom Džekom Ejbramovom koji je zahvatio Kongres još je jedno važno političko pitanje na početku ove godine. Ejbramov je već priznao da je mitom pokušao da pridobije naklonost nekih zakonodavaca, a u toku je i opsežna istraga o tome da li su oni prekršili zakon prihvatajući tokom izborne kampanje donacije od Ejbramova i njegovih klijenata.

XS
SM
MD
LG