U novinskim izveštajima se navodi da je pomanjkanje informacija na obe strane produbilo jaz izmedju Sjedinjenih Država i muslimanskog sveta.
U novinskim izveštajima, anketama i diskusionim grupama, Muslimani širom sveta iznose da vole američke demokratske vrednosti, institucije i proizvode. Medjutim, većina ima problem sa američkom inostranom politikom, koju smatraju usmerenom protiv Muslimana. U novom izveštaju, čiji je sponzor američki nezavisni institut Savet za odnose sa inostranstvom, potvrdjuje se da je percepcija koju mnogi Muslimani imaju o Sjedinjenim Državama zasnovana na pogrešnim informacijama.
Kreg Čarni iz Čarnijevog istraživačkog centra, koji je izradio pomenuti izveštaj, navodi da proučavanje fokusnih grupa u Egiptu, Maroku i u Indoneziji ukazuje da većina ljudi u tim zemljama zna vrlo malo o američkoj pomoći zdravstvenim ustanovama u Egiptu, kompjuterima u učionicama ili programima obuke u Maroku, pomoći u održavanju demokratskih izbora u Indoneziji.
Černi kaže da su lokalni i regionalni mediji, pa čak i medjunarodne novinske organizacije, učinili jako malo da informišu javnost u muslimanskim zemljama o pomoći i podršci koju primaju iz Sjedinjenih Država. Kao rezultat toga, kaže on, postoje mnogi netačni, negativni stereotipi o američkoj inostranoj politici. Mnogi Muslimani veruju da njome rukovode američki Jevreji. Razgovori sa Egipćanima, Marokancima i Indonežanima, na primer, pokazuju da većina Muslimana u ovim zemljama smatra da Jevreji čine većinu američke populacije:
”Čuli smo procene da ih ima od deset do osamdeset odsto. Tačan odgovor je dva odsto. Obrazovaniji ljudi kažu: ” Da, Jevreji čine deset odsto populacije, ali 80 odsto Kongresa. Tačan odgovor je 12 odsto.“
Mnogi posmatrači smatraju da Sjedinjene Države mogu da učine više da razbiju ove negativne stereotipe i pruže tačne informacije o svojoj politici muslimanskom svetu. Neki smatraju da je oštri porast anti-amerikanizma, od kako je počeo američki rat protiv terorizma, mogao biti osujećen orkestriranim diplomatskim nastojanjima. Kristina Šaah, iz Arapsko - američkog instituta u Vašingtonu, navodi kao razlog relativno mali obim ekonomske i kulturne razmene izmedju Sjedinjenih Država i muslimanskih zemalja:
”Arapi uglavnom vole američku kulturu i vole američke proizvode. Oni verovatno ne vole američku politiku, ali vole ideju o američkoj kulturi, Holivudu i američkim proizvodima. Smatram da bi trebalo to da iskoristimo. Puno toga bismo mogli da učinimo na ekonomskom planu. Obrazovanje je takodje dobar način da se promoviše reforma u arapskom svetu.“
Kristina Šaah ističe da bi i Amerikanci trebalo da nauče više o Muslimanima u Sjedinjenim Državama i inostranstvu. Od kako je počeo rat protiv terorizma, mnogi američki Muslimani su se žalili na diskriminaciju, čime su produbili anti-amerikanizam medju Muslimanima u inostranstvu. U prošlosti mnogi programi razmene su omogućavali studentima, obrazovnim radnicima i novinarima da nauče nešto o kulturi domaćina iz prve ruke i ponesu to znanje kući. Medjutim, finansiranje tih projekata je opalo od kraja Hladnog rata. Kreg Čarni zaključuje da su fokus grupe u Egiptu, Maroku i Indoneziji jasno stavile do znanja da Muslimani žele dijalog sa Sjedinjenim Državama, u kojem bi oni bili podjednaki partneri.
Neki analitičari takodje kažu da bi Sjedinjene Države, umesto kritike regionalnih medija, poput Al Džazire, trebalo da ulože veća nastojanja da ti mediji prenose i njihova gledišta. Čarni je rekao da bi Egipćani, na primer, mogli da nastave da kritikuju američku inostranu politiku, ali bi bar znali da njihova zemlja prima milijarde dolara američke pomoći svake godine.