Savjet bezbjednosti UN odobrio je početak pregovora o budućem statusu Kosova. Savjet bezbjednosti se, po riječima predsjedavajućeg – rumunskog ambasadora Mihnee Motoka, saglasio sa preporukom i mišljenjem secijalnog izaslanika generalnog sekretara Kaja Ejdea da je, uprkos izazovima sa kojima se i dalje suočavaju Kosovo i cio region - došao trenuak da se krene u slijedeću fazu političkog procesa.
Savjetu bezbjednosti su se prethodno obratili izaslanik Kofija Anana, Kai Eide, šef UN misije na Kosovu Soren Jeseen Petersen i premijer Srbije Vojislav Koštunica.
Preporučivši da pregovori o budućem statusu počnu, Ananov specijalni izaslanik, rekao je da je proces počeo angažovanjem međunarodne zajednice na Kosovu i da se sada ne može prekinuti ili zaustaviti. Eide je je pritom naglasio je neophodnost daljeg dostizanje demokratskih standarda.
“Uspjeh pregovora i primjene rešenja budućeg statusa zavisiće od nastavka imlementacije standarda. Nedostizanje standrda nosi rizik da se budući status pretvori u propali status”.
Proces pregovora na Kosovu, rekao je Eide, razlikovaće se od procesa u drugim djelovima bivše Jugoslavije.
Pregovori se vode o teritoriji koja je još dio suverene države, kojim kroz privremene institucije, upravljaju UN. Sve se, rekao je Ejde, mora učiniti, da u cijelom pregovaračkom procesu učestvuju sve strane. Taj proces ne bi trebalo požurivati, ali kada počne - mora se okončati u razumnom vremenskom roku.
Premijer Srbije Vojislav Koštunica rekao je u obraćanju Savjetu bezbjednosti da bi okvir i mandat razgovora o budućem statusu Kosova trebalo "definisati kao razgovor o statusu pokrajine unutar međunarodno priznate države Srbije i Crne Gore", uz upozorenje da bi cijepanje suverene države bio opasan presedan.
"Raščlanjivanje demokratske države i promjena njenih međunarodno priznatih granica protivno njenoj volji opcije su o kojima ne bi trebalo razmišljati. To bi bio presedan ne samo u međunarodnom pravu i praksi UN-a, već opasan presedan sa neasagledivim, dugoročnim posljedicama po međunarodni poredak uopšte".
Da bi obezbijedila realizaciju procesa i primjenu rezultata, međunarodna zajednica će morati da redefiniše svoje prisustvo na Kosovu, uz neophodnu koordinaciju kako ne bi došlo do propusta i kako bi sve sadašnje i buduće potrebe bile zadovoljene. Norveški diplomata Kai Eide rekao je da će tokom i poslije procesa pregovora o budućem statusu, kredibilitet međunarodne zajednice biti od suštinskog značaja, jer će Kosovo zavisiti od snažnog civilnog i vojnog međunarodnog prisustva na terenu. Eide je istakao da definisanje budućeg statusa ne implicira povlačenje međunarodne zajednice sa Kosova.
«Početak procesa određivanja konačnog statusa ne znači posljednju, već samo narednu fazu međunarodnog prisustva.»
Šef misije UN na Kosovu Soren-Jesen Petersen rekao je u svom obraćanju da se međunarodna administracija fokusirala na šest prioritetnih zadataka među kojima su implementacija standarda – posebno onih koji se odnose na povratak raseljenih i slobodu kretanja, aktivnija uloga kosovske vlade u sprovođenju reformi, jačanje institucionalnih kapaciteta i restrukturiranje UNMIK-a. Petersen je pročitao dio pisma kosovskog premijera Bajrama Kosumija Savjetu bezbjednosti u kojem Kosumi garantuje sprovođenje demokratskih standarda. Rekao da albanski lideri imaju priliku da pokažu privrženost tolerantnom, multietničkom i demokratskom društvu.
"Vjerujem da je proces pregovora o statusu šansa za Beograd i važan momenat da se u proces uključe kosovski Srbi. Tokom narednog mjeseca pruža im se jedinstvena prilika da definišu svoju ulogu i poziciju u budućnosti Kosova. Važno je da se njihov glas čuje i u pregovorima o statusu i u kosovskim institucijama dok pregovori traju», rekao je Petersen, izrazivši nadu da će Beograd ohrabriti Srbe da učestvuju u radu privremenih institucija na Kosovu.
«Pozicije Beograda i Prištine su vrlo udaljene, ali će tako ostati dok i ako ne bude procesa kojim će upravljati međunarodna zajednica. Što prije proces počne biće bolje za sve gradjane na Kosovu i u regionu", rekao je šef UNMIK-a.
Petersen je nakon sjednice novinarima rekao da je Savjet beybjednosti donio istorijsku odluku, "jer smo se svi saglasili da je status quo neodrživ". Petersen je rekao da će naredni mjesec biti vrlo važan, nagovijestivši kako će sjedište specijalnog izaslanika Kofija Anana za pregovore o statusu Kosova biti u Austriji.
"Trenutku možemo reći da se (Ananov izaslanik) neće oslanjati na sporazum iz Dejtona ili Rambujea, već će lično odrediti okvir razgovora, koji bi po njegovom mišljenju mogao da dovede do konačnog rješenja problema.“
Anan: Ahtisari najvjerovatniji izaslanik
Generalni sekretara UN Kofi Anan naglasio je da očekuje da će uz proces definisanja budućeg statusa doći do većeg napretka o dostizanju demokratskih standarda i najavio da će već iduće nedjelje postaviti specijalnog izaslanika koji će rukovoditi procesom. Odgovarajući na pitanja novinara Anan je rekao i da će njegov izaslanik najvjerovatnije biti Marti Ahtisari.
Eide: Ne bi trebalo robovati vremenskim rokovima
Kai Eide je odgovarajući na pitanja novinara o tačnom datumu početka pregovora, rekao da ne bi treba robovati roku, jer radi se o vrlo složenom i komplikovanom procesu.
"Tačan datum početka pregovora zavisi od mišljenja specijalnog izaslanika za status. Ta osoba će određivati formalni datum početak pregovora. Ja vjerujem da će proces početi prije kraja godine", rekao je Eide.
Američki podsekretar za politička pitanja Nikolas Berns rekao je prilikom nedavne posjete Beogradu i Prištini kako očekuje da će razgovori početi još ove godine.