Eksperti smatraju da je taj dogadjaj označio ulazak Kine u mali klub svetskih svemirskih sila. Kina je nastojala da ovlada svemirskom tehnologijom još od 1950-ih godina, a svoj prvi svemirski satelit lansirala je 1970-e. Kina je od tada postojano razvijala svoj svemirski program sa sve primetnijim vojnim namenama, uključujući rakete sa nuklearnim bojevim glavama, kratkog i dalekog dometa, i satelite za komunikaciju, navigaciju i osmatranje.
«Kineski svemirski program je potekao iz nastojanja da se razvije raketna tehnologija.»
Din Čeng je specijalista za Aziju u Centru za pomorsku analizu, istraživačku instituciju u Vašingtonu, koju finansira američka vlada.
«Mao Zedong je nastojao da stvori raketni program još 1950-ih. Kada je Kina ovladala raketnom tehnologijom uložila je dodatne napore u razvoj satelita, postavši peta zemlja u svetu koja je lansirala sopstveni satelit u orbitu i treća zemlja koja je razvila sistem osmatranja iz svemira.»
Zašto je Peking toliko agresivan u svom svemirskom programu? Američki vazduhoplovni ekspert u penziji i stručnjak za kineske oružane snage, potpukovnik Mark Stouks, smatra da je najvažniji motiv - želja da se ostvari vojna superiornost nad Tajvanom.
Shenzhou 6 is joined by Long March CZ-2F rocket at launch tower" hspace=2 src="/serbian/images/ap_china_shenzou_6_rocket_210.jpg" width=225 align=right vspace=2 border=0>«Svemirska tehnologija i takmičenje sa SAD i drugim zemljama važni su u nastojanju da se dostignu tehnološki superiorniji protivnici. To bi takodje moglo da ima ulogu u eventualnoj budućoj upotrebi sile protiv Tajvana ili sprečavanju strane intervencije u konfliktu sa tom zemljom.»
Ipak, da li kineski svemirski program sa ljudskim posadama doprinosi njenoj vojnoj moći? Eksperti generalno odgovaraju potvrdno, ali se ne slažu o obimu doprinosa tog programa. Mark Stouks smatra da je jedna od letelica bez ljudske posade iz serije Šenžou imala i značajne elektronske i obaveštajne sposobnosti. Pored toga on smatra da će svemirski program sa ljudskim posadama značiti i veći vojni potencijal, odnosno razvoj letelica poput šatla, svemirske stanice i aviona za suborbitalne visine. Vojna primena bi mogla da uključi i lansiranje i popravku letelica u orbiti. Medjutim, drugi eksperti su mišljenja da će praktičan vojni efekat svemirskog programa sa ljudskim posadama biti gotovo zanemariv. Din Čeng iz Centra za pomorsku analizu smatra da programi sa ljudskim posadama sadrže visoku dozu rizika zbog mogućih udesa i da je, zbog nesigurnosti, njihov doprinos ograničen. On smatra da su motivi Kine pre svega ekonomske prirode, kao i sticanje prestiža u svetu.