Linkovi

Zarazne bolesti napadaju i ubijaju ljude širom sveta


Osnovni zadatak Svetske zdravstvene organizacije je praćenje pojave zaraznih bolesti u svetu kako bi se što je moguće efikasnije sprečilo njihovo širenje. Odeljenje te organizacije za praćenje i reagovanje na zarazne bolesti prima izveštaje iz šest regionalnih predstavništava kao i od pojedinačnih saradnika u 141zemlji, preko kojih je u kontaktu sa stotinama drugih zdravstvenih stručnjaka. Svi oni - lekari, medicinski tehničari, laboratorijski stručnjaci i naučnici - bili su na teškom testu kada je 2002. godine, u Kini, izbila epidemija do tada nepoznate smrtonosne bolesti disajnih puteva, nazvane SARS. U okviru Svetske zdravstvene organizacije deluje sistem za rano upozoravanje nazvan Globalna zdravstvena obaveštajna mreža - skraćeno Dži-fin. Analitičari Dži-fina 24 sata dnevno, na sedam jezika, prate vesti u medijima o mogućim epidemijama i potencijalnim napadima biološkim oružjem. Doktor Stiven Korber je funkcioner američkog ogranka Svetzke zdravstvene organizacije:

”Tradicionalno, sistem izveštavanja obuhvatao je lokalne lekare i laboratorije, koji su izveštavali lokalne vlasti o potvrdjenim slučajevima zaraznih bolesti. Informacije su prenošene do nivoa pokrajine ili države, preko nacionalnog do internacionalnog nivoa, što je ponekat trajalo mesecima. Dži-fin prikuplja izveštaje iz elektronskih medija i odmah ih stavlja na raspolaganje širom sveta. Po proceni situacije do reagovanje može da dodje znatno brže.“

Doktor Korber kaže da sistem prikuplja oko 20 hiljada izveštaja mesečno. Oko polovine se odbacije dok se ostatak prosledjuje Svetskoj zdravstvenoj organizaciji na dalju analizu:

”Svakoga dana studiramo informacije tragajući za podacima kao što su broj žrtava, potrebu za pomoći, mogućnost lokalizovanja i opasnost od širenja van granica države. Vesti koje prodju tu proveru procenjuje tim stručnjaka koji donosi odluku.“

Kada se potvrdi izbijanje epidemije, Svetska zdravstvena organizacija mobiliše medjunarodne partnere, kao što je Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti u Atlanti. Medicinsko-obaveštajni funkcioner tog centra Boris Pavlin, objašnjava:

”Velika stvar koju sam radio bila je istraga na terenu, što liči na takve situacije u filmovima. Odlazio sam džipom u zabačena sela, oblačio zaštitnu odeću, ulazio u kuće i pregledao pacijente. U mnogim slučajevima već su bili mrtvi. Ipak, uzimao sam briseve iz usta i nosio ih u laboratoriju na proveru.“

U većini slučajeva, tehničari u laboratorijama mogu u roku od nekoliko sati da pouzdano kažu o kakvoj bolesti je reč.

XS
SM
MD
LG