Linkovi

Posledice uragana: Šteta najmanje 25 milijardi dolara


Katastrofalni uragan koji je pogodio Nju Orleans i američki deo obale Meksičkog zaliva izvesno će ostaviti velike posledice na ekonomiju. Prema prvim analizama, šteta se procenjuje na najmanje 25 milijardi dolara, a najveća ekonomska žrtva je američka industrija nafte i gasa.

Američka obala Meksičkog zaliva je glavna regija za proizvodnju nafte i gasa, sa desetinama naftnih platformi na moru, i 22 rafinerije. U ovom trenutku, nijedna od njih ne radi. Kako se procenjuje, četvrtina ukupnih američkih zaliha nafte i gasa potiče upravo iz ove regije. Da bi se nadoknadili gubici u proizvodnji, sekretar za energetiku Semjuel Bodman, najavio je da će vlada pustiti na tržište naftu iz strateških rezervi.

«Doneli smo odluku, uz snažnu podršku predsednika, da iskoristimo strateške rezerve nafte da bismo ublažili pritisak na rafinerije koje u ovom trenutku imaju problema da dodju do sirove nafte».

Velike strateške rezerve sirove nafte, pohranjene u podzemnim rudnicima soli, formirane su kao odgovor na arapski embargo na izvoz nafte u Ameriku 70-ih godina. Puštanje tih rezervi na tržište dovelo je do brzog, mada blagog pada cena nafte, koje su do sada bile u oštrom porastu.

U ponedeljak je cena sirove nafte po prvi put dostigla 70 dolara po barelu. Inače, cene sirove nafte su više nego udvostručene u proteklih 18 meseci. Londonski ekonomista Džulijan Li izjavio je za «Blumberg Njuz» da tržišta pozdravljaju odluku američke vlade da iskoristi strateške rezerve.

«To će svakako ublažiti strahovanja od potencijalnog gubitka proizvodnje sa naftnih platformi u Meksičkom zalivu. Problem koji se time neće i ne može rešiti, je – naravno - šteta koja je možda naneta rafinerijama u priobalnim delovima. Strateške rezerve su rezerve sirove, a ne preradjene nafte.»

Po svemu sudeći, u nekim delovima SAD doći će do nestašica benzina, što dovodi do novog rasta cena koje su proteklih nedelja već dostigle rekordne visine. Ekonomski savetnik u Beloj Kući, Ben Bernanki, smatra da uragan neće ostaviti teže posledice na američku ekonomiju, koja beleži zdrav rast od preko tri procenta na godišnjem nivou. Medjutim, drugi ekonomisti su pesimisti i ukazuju da se gotovo 20 odsto američke trgovinske razmene odvija preko luka u Meksičkom zalivu. Nju Orleans je glavni centar za američki izvoz uglja, pirinča i žita, kao i glavna odrednica za uvezenu kafu, hemijske proizvode, hartiju i čelik. Sada se mogu očekivati nestašice i poskupljenja nekih vrsta robe. Pre svega, postoji zabrinutost da bi cena nafte od 70 dolara po barelu i tri dolara po galonu mogla da do sada uspešnu ekonomiju usmeri ka recesiji. Ekonomista Alen Rifkin iz kompanije Lehman Brothers u Njujorku, izjavio je za Blumberg Njuz da će posmatrati cifre koje pokazuju poverenje potrošača kako bi izmerio efekat prirodne katastrofe na tržišta.

«Očekujem da će narednih nekoliko meseci, zbog uragana ali i viših cena energije, stepen poverenja potrošača lagano opadati».

Ukupne ekonomske posledice uragana Katrina verovatno neće biti poznate do poslednjeg tromesečja ove godine.

XS
SM
MD
LG