Linkovi

Američka ekonomija ima solidan i održiv rast od 3,4 odsto godišnje


Ipak‚ stepen održivosti rasta američke ekonomije mogao bi u velikoj meri da bude odredjen cenama energije. Cena sirove nafte je u petak premašila 65 dolara po barelu na njujorškoj berzi, što predstavlja povećanje od 50 odsto za godinu dana. Kako u svom izveštaju navodi novinar Glasa Amerike, Majkl Bouman, većina ekonomista smatra da visoke cene energije predstavljaju problem za ekonomiju, ali je težina tog problema predmet debate.

Teško da postoji neki sektor ekonomije koji, na neki način, nije pogodjen cenom nafte. Bez obzira da li se radi o pomorskom, avio ili drumskom saobraćaju, svi proizvodi koji se iznose na tržište dopremaju se vozilima ili transportnim sredstvima koja koriste goriva bazirana na nafti. Naftni derivati se takodje koriste u proizvodnji plastičnih materijala i sintetičkih tkanina, dok gradjani koriste benzin za svoje automobile, kosilice i druge uredjaje. Većina Amerikanaca stoga smatra veoma zabrinjavajućim činjenicu da mora da plaća skoro tri dolara za galon visoko-oktanskog benzina - ili oko 75 centi za litar. Za protekle dve godine cena je više nego udvostručena. Veće cene nafte utiču i na poskupljenje drugih artikala i usluga. Da bi nadoknadile povećanu cenu goriva, avio kompanije, na primer, uračunavaju posebnu tarifu u cenu avionske karte. Mnoge špediterske kompanije se ponašaju slično. Ekonomisti stoga brinu da će cene energije zaustaviti američki ekonomski rast. U programu tv mreže CBS, bivši sekretar za rad, Robert Rajš, rekao je da je cena goriva svakako faktor na koji Amerikanci moraju da obrate pažnju.

«Postoje triu olujna oblaka na horizontu a cene nafte čine jedan od njih. Drugi je mogući pad tržišta nekretnina a treći deficit federalne vlade, kao i to što Amerikanci nisu u stanju da štede.»

Bivši predsednik Veća ekonomskih savetnika u Beloj Kuči, Glen Habard, ima nešto drugačije mišljenje. On smatra da visoke cene energije, troškovi rata u Iraku i drugi faktori stavljaju na probu otpornost američke ekonomije. Medjutim, govoreći u istom programu tv mreže CBS, Habard je rekao da ekonomija za sada reaguje veoma dobro i da smatra da će to nastaviti da čini.

«Mislim da su izgledi za recesiju mali. Treće tromesečje ove godine će u stvari verovatno biti veoma dobro za američku ekonomiju, sa stvarnim rastom bruto domaćeg proizvoda od četiri odsto. Mislim da će zbog visokih cena enrgije ekonomija nešto usporiti, ali da će se samo vratiti na nešto umereniji rast.»

Ekonomisti pri tom primećuju da je, gledano istorijski, periodima usporavanja američke ekonomije uvek prethodila neka vrsta energetske krize, ili takozvani naftni šok. Govoreći u programu tv mreže Foks, republikanski senator iz Južne Karoline, Lindzi Grejem rekao je da bi SAD trebalo da troše manje benzina i da povećaju domaću proizvodnju uključujući i eksploatisanje nalazišta u rezervatu za zaštitu prirodne sredine na Aljasci. Medjutim, guverner državre Nju Meksiko i bivši sekretar za energetiku, Bil Ričardson, smatra da to nije pravi odgovor.

«Mislim da je taj argument smešan - radi se o neznatnom elementu naše energetske bezbednosti – manje od jedan odsto. Ono što nam je potrebno je neka vrsta Maršalovog plana - ne energetskog zakona, već Maršalovog plana - gde bi predsednik objavio – 'naš prioritet broj jedan je da smanjimo zavisnost od uvozne nafte'.»

Eksperti smatraju da bi cena benzina mogla da opadne narednih dana sa približavanjem kraja leta i sezone godišnjih odmora, pošto će to verovatno značiti i pad potražnje za benzinom. Medjutim, u narednom periodu, cene bi ponovo mogle da porastu zbog veće potražnje za lož uljem u zimskim mesecima.

XS
SM
MD
LG