Linkovi

Razborita revolucija iz 1776. godine


Skoro sve revolucije novijeg doba izbijale su u ime slobode: mnoge su za rezultat imale političku represiju, gradjanski rat i diktaturu.

Medjutim, američka revolucija iz 1776. nije urodila giljotinama ili gulazima -- već formiranjem prve moderne republike zasnovane na vladavini zakona. Dok SAD obeležavaju praznik Dan nezavisnosti, mi se osvrćemo na pitanje zašto je američka revolucija bila-- da tako kažemo-- istorijska iznimka... 4. jula 1776. američki oci su deklaracijom o nezavisnosti započeli nešto što niko pre njih nije pokušao. Pošto su prekinuli veze sa Velikom Britanijom, predložili su formiranje neve vrste državne uprave. Svi ljudi su -- kaže se u deklaraciji -- ”rodjeni slobodni sa odredjenim neotudjivim pravima. “A ukoliko vlada krši ili zanemaruje ta prava, narod može da je ukine i zameni drugom. Ugledni američki istoričar Džejms Bilington ukazuje da se pre američke revolucije niko nije usudio da takva načela isproba u praksi.

“Niko nikada nije verovao da je samouprava moguća u razudjenom, velikom društvu i da vlada može da se temelji na pisanom ustavu kojim se razdvajaju grane državne uprave.“

Vodje američke revolucije su bili svesni radikalne prirode svog političkog poduhvata. Mnogi istoričari tvrde da su oni -- farmeri, trgovci, advokati -- bili ustvari vrlo konzervativni, praktični ljudi. Direktor Centra za američke studije pri fondaciji Heritidž, Metju Spolding, ukazuje na dva lica američke revolucije. S jedne strane revolucija je bila radikalna utoliko što je stvorena nova vrsta državne uprave, a s druge vrlo promišljena da se ne poremete uspostavljene društvene norme i institucije.

“Nije bilo uništavanja imovine, crkva nije potkopana, nije zagovarano zbacivanje odredjene klase ili grupe ljudi, za razliku od, naravno, francuske revolucije.”

Francuska revolucija iz 1789. bila je inspirisana američkim primerom ali, kako ukazuje profesor francuske istorije na univerzitetu države Viskonsin, Suzan Desan, francuska revolucija se brzo pretvorila u ogorčen klasni rat. Za neke Francuze revolucija je predstavljala ne samo eksperiment u domenu državnog ustrojstva nego i u prekrajanju profila celog društva, kaze Desanova:

“Francuzi su želeli da regenerišu mase, da ih promene, da promene način na koji su ljudi govorili, oblačili se, u šta su verovali. Tu je oslobodjena ogromna, moćna ispiracija, ali, naravno, i protivljenje svemu tome."

Neki istoričari ukazuju na paradoks: Jedinstvo je očuvano tokom američke revolucije upravo zato što je američko društvo bilo tako raznovrsno. Istoričar Dejvid Heket Fišer sa univerziteta Brendajz ukazuje da su puritanci Nove Engleske, kvekeri u Pensilvaniji, kolonije na divljem zapadu i robovlasnici na jugu sasvim različito tumačili osnovna načela, kao što je na primer - princip slobode. Pošto je bilo jasno da ni jedna grupa neće moći da preovlada, svi oni su bili primorani da prihvate kompromis. Pisac deklaracije o nezavisnosti, Tomas Džeferson, morao je da prepravlja taj dokument nekoliko puta da bi ga učinio prihvatljivim za sve kolonije, kaže Fišer.

“U prvobitnoj verziji je rečeno da su ”svi ljudi stvoreni isti i nezavisni“.

Termin ”nezavisni“ nije se dopao Novoj Engleskoj, dok su Džordžija i Južna Karolina bile uverene da je sloboda sasvim kompatabilna sa pojmom robovlasništva. Džeferson je vrlo ošto osudio robovlasništvo, da bi zatim bio primoran da tu kritiku ukloni iz dokumenta. Istoričar Džejms Bilington smatra da je američko iskustvo iz 1776. još uvek relevantno za sve one koji teže političkoj promeni bez uništenja i nasilja.

“Važno je sveukupno američko iskustvo, odnosno činjenica da je istinska promena pokrenuta evolucijom unutar stabilnih institucija i činjenica da su inovacija i stabilnost spojivi.“

Američka revolucija je, kažu istoričari, bila radikalna promena u kojoj je očuvano osećanje za kontinuitet, u kojoj je došlo do ustanka unutar samonametnute vladavine zakona, i u kojoj je jedinstva očuvano zahjvaljujući raznolikosti društva. Paradoksalna priroda američke revolucije verovatno je i tajna njenog uspeha, a i izvor svega jedinstvenog i tipičnog za američku prošlost i --američku sadašnjost.

XS
SM
MD
LG