Linkovi

Nikolas Gvozdev: Kosovski problem nije prioritetno pitanje ni za Evropsku uniju ni za SAD


Urednik vašingtonskog časopisa “Nešenal interest”, Nikolas Gvozdev, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, iznosi uvrenje da su opšti parametri za rešavanje budućeg statusa Kosova - već prihvaćeni.

Gvozdev: O budućem statusu Kosova će odlučiti SAD i Evropska unija. Medjutim, kosovski problem nije prioritetno pitanje ni za Evropsku uniju ni za SAD. U svetlu takve situacije, grupe koje zastupaju specijalne interese, mogle bi da odigraju ključnu ulogu u rešavanju kosovskog pitanja, umesto vodećih američkih i evropskih diplomata i analitičara. Naravno, očekuje se da će administacija izbegavati uticaj takvih grupa i maksimalne zahteve koje one zagovaraju zbog mogućih lokalnih i regionalnih posledica u balkanskom regionu. Iz tog razloga, Stejt dipartment je za konstruktivnije i kompromisno rešenje, kojim bi se omogućio visoki stepen autonomije Kosova i teritorijalni integritet Srbije i Crne Gore, što će, naravno, izazvati reagovanje u Kongresu, koji je sklon kritici, ali ne i konkretnim predlozima i rešenjima.

Glas Amerike: Koji su okviri budućeg statusa Kosova prihvatljivi za Vašinigton i Evropsku uniju?

Gvozdev: Mislim da su prihvaćeni opšti parametri za rešenje budućeg statusa Kosova, a to je veoma visok stepen autonomije, blizu nezavisnosti, ali bez promene granice, što će sačuvati teritorijalni integritet Srbije. Medjutim, problem je u detaljima i primeni teorije u praksi. Tu nisu razradjene mnoge formulacije, na primer, kako bi trebalo usaglasiti samupravu, odnosno visoki stepen autonomije na jednoj strani i teritorijalni integritet na drugoj. Uzgred rečeno, to nije samo problem na Kosovu, pošto slična situacija postoji i u Iraku - gde je postignuta široka načelna saglasnost, ali se na praktičnom planu pojavljuju brojni problemi.

Glas Amerike: Kako bi nedavni referendumi u Francuskoj i Holandiji mogli da se odraze na pitanje budućeg statusa Kosova i dalju evropsku integraciju tog regiona?

Gvozdev: Dosadašnja očekivanja da će Evropska unija nastaviti da se širi i relativno brzo primi Srbiju i Crnu Goru i da će to doprineti lakšem rešenju kosovskog pitanje, nisu više tako realna, odnosno to pitanje sada mora da se razmatra na lokalnom i medjunarodnom planu, uz daleko manji oslonac na integracioni proces Evropske unije. Mislim da sada postoji načelna saglasnost o visokom stepenu autonomije, ali se postavljaju konkretna pitanja: koje će pasoše imati kosovski Ablanci i drugi stanovnici pokrajine; kakva će biti zajednička ekonomska i monetarna politika; zatim pravo gradjana Kosova da žive gde hoće bez obzira na etničku i versku pripadnost, itd. Bez konkretnih pregovora izmedju Beograda i Prištine o rešavanju takvih problema, koncept o maksimalnoj autonomiji, minus nezvisnost, ostaje ustvari samo parola, dok se ne dokaže suprotno.

XS
SM
MD
LG