Linkovi

Američki predsednik Džordž Buš se pridružuje obeležavanju 60. godišnjice završetka drugog svetskog rata


Njegovo prvo odredište je Litvanija. U Rigi će se predsednik Buš sastati sa liderima baltičkih zemalja sa kojima će održati zajedničku konferenciju za štampu.

Predsednici Litvanije i Estonije odbili su da prisustvuju svečanostima u Moskvi kojima se obeležava poraz nacističke Nemačke jer kraj drugog svetskog rata smatraju početkom sovjetske okupacije baltičkih zemalja koja je trajala preko četiri decenije. U intervjuu litvanskoj državnoj telviziji pre odlaska iz Vašingtona, predsednik Buš je izjavio da će ruskom predsedniku Putinu ukazati da Litvanci, Latvijci i Estonci ovu godišnjicu ne smatraju razlogom za proslavu već pedsetnikom na strah. On je izrazi nadu da će predsednik Putin saradjivati na pozitivan način sa tim istočnim susedima Rusije jer, kako je rekao, u interesu je Rusije da duž svojih granica ima slobodne, demokratske zemlje. Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Stiv Hedli izjavio je da će predsednik Buš tokom posete Evropi pružiti podsticaj tamošnjim liderima da na budućnost gledaju u kontekstu zajedničkih vrednosti.

“Delimo vrednosti kao što su demokratija i sloboda i stoga -- priznajući prošlost -- treba da radimo na unapredjenju tih principa i to ne samo u Evropi nego i van njenih granica.”

Predsednik Buš će se u Holandiji sastati sa kraljicom Betriks i obići groblje na kojem je sahranjeno osam hiljada američkih vojnika poginulih u drugom svetskom ratu. Džordž Buš će i kao prvi američki predsednik posetiti bivšu sovjetsku republiku Gruziju gde će se obratiti Gruzijcima na trgu Slobode u Tbilisiju. Prema rečima Stiva Hedlija, gruzijska revolucija ruže označava prekretnicu u istoriji te zemlje.

“Predsednik će odati priznanje narodu Gruzije za ono što je postigao -- što se odlučio za demokratiju i za slobodu borio nenasilnim metodama.”

Prema rečima predsednikovog savetnika za nacionalnu bezbednost Hedilja, poruka Džordža Buša tokom evropske turneje glasiće da se demokratija ne temelji samo na sticanju suvereniteta i proglašenju vladavine većine, već i na vladavini zakona, poštovanju prava manjina i zaštiti prava pojedinca.

XS
SM
MD
LG