Linkovi

UN: Sve više dokaza o ratnim zločinima u Ukrajini


Polaganje tela ubijenih u masovnu grobnicu u Marijupolju, 9. mart 2022.
Polaganje tela ubijenih u masovnu grobnicu u Marijupolju, 9. mart 2022.

Kancelarija za ljudska prava UN saopštila je da je sve više dokaza da su ruske snage u Ukrajini počinile ratne zločine, uključujući i neselektivno granatiranje i masovne egzekucije. Rečeno je da su i ukrajinske snage koristile zabranjeno oružje koje ima nediskriminatorne posledice, odnosno nije ograničeno samo na vojne ciljeve.

"Ruske oružane snage su neselektivno bombardovale naseljena područja, ubijajući civile i rušeći bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu, što takođe može da se svrsta u ratni zločin", rekla je Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bačelet.

Utvrđeno je i da su ukrajinske snage koristile oružje koje ima nediskriminatorne posledice, što je uzorokovalo pogibiju civila na istoku zemlje, navode UN.

Prema podacima Kancelarije za ljudska prava, od početka rata ubijeno je 2.345 civila, a ranjeno njih 2.919. Od ovog broja, 92,3 odsto žrtava je registrovano na teritoriji koju kontroliše režim u Kijevu, a preostalih 7,7 odsto u proruskim otcepljenim regionima Donjeck i Lugansk.

"Znamo da će brojevi sigurno biti veći, kako užasi iz područja gde su bile teške borbe, poput Marijupolja, izlaze na videlo", rekla je Bačelet.

Kancelarija UN za ljudska prava dokumentovala je da se u Buči dogodilo oko 50 egzekucija civila. U regionima Kijeva, Černigova, Harkova i Sumija, koji su bili pod kontrolom ruskih snaga, sumnja se da se desilo 300 ubistava civila.

Takođe se istražuju tvrdnje o seksualnom nasilju koje su počinile ruske snage, kao i navodi o tome da su obe strane nezakonito pritvarale civile.

Portparolka Kancelarije Ravina Šamdasani je istakla da nema informacija koje bi potkrepile tvrdnje o genocidu.

"O pravnim kvalifikacijama - zločinima protiv čovečnosti, genocidu - na kraju će odlučivati sudovi, ali mi nismo pronašli dokaze za to", rekla je na brifingu u Ženevi.

XS
SM
MD
LG