Evropska komisija namjerava da tokom januara naredne godine sa Rusijom razmatra uskladjenost sporazuma koji je Moskva potpisala sa šest evropskih članica o izgradnji gasovoda Južni tok, saopšteno je nakon današnjeg susreta evropskog komesara za energiju, Gintera Etingera, sa ministrima država članica, a nakon što su neki od evropskih funkcionera ukazali da sporazumi koje su evropske članice bilateralno potpisale sa Rusijom nisu u skladu sa evropskim propisima.
Današnji sastanak evropskog komesara za energiju i ministara država članica je najavljivan kao presudni za sudbinu sporazuma kakav je postignut izmedju šest evropskih članica i Srbije sa jedne i Rusije sa druge strane. Pojašnjavajući da Brisel nema različit stav prema Sjevernom i Južnom toku, prvi čovjek Komisije, zadužen za energiju kaže:
"U EU imamo zakone unutrašnjeg tržišta - primjenjujemo ih na sve postojeće gasovode i one koji se grade ili planiraju - ko investira, ko je vlasnik, ko ih koristi. Kada je riječ o Sjevernom toku, on je privremeno izuzet iz pravila na izričit zahtjev - prije toga analizirali smo situaciju i dali dozvolu za izuzeće. U slučaju Južnog toka, nije bilo zahtjeva za izuzeće. Do sada su ruski partneri radili bilateralno sa državama članicama kuda prolazi gasovod. Danas smo razgovarali sa ministrima tih država i donijeli odluku da Evropska komisija preuzme vodjstvo u pregovorima sa ruskim partnerom, kako bi se obezbjedilo poštovanje evropskih zakona, te, ukoliko je to neophodno, izvele izmjene bilateralnih sporazuma koje je Rusija postigla sa evropskim partnerima. To će biti dio naših razgovora u Moskvi u januaru, a što se tiče Južnog toka, smatramo ga važnim dijelom naše pan-evropske mreže. Mi nismo protiv toga, samo želimo da budemo sigurni da će evropska pravila biti poštovana, kada je riječ o zaštiti životne sredine, sadržaju ugovora, transparentnosti”, kaže Etinger.
Evropska komisija ne želi da obara niti prekraja do sada postignute sporazume, tek namjerava da zastupa njihove interese, dodaje evropski komesar za energiju.
“Sporazumi izmedju evropskih članica i Rusije bi trebalo da budu potpisani bilateralno. Ali uz mandat kakav smo dobili, mi ćemo, u njihovo ime, da pregovaramo sa ruskim partnerom...mi smo poput advokata da države članice, kao što u stvarnom životu imate advokate koji zastupaju svoje klijente i to je uloga kakvu mi igramo prema ruskim partnerima. Naredna faza je, dakle, u januaru naredne godine, nakon čega se očekuje da će biti uklonjene i posljednje formalne prepreke za realizaciju ovog važnog energetskog projekta”, zaključio je Etinger.
Današnji sastanak evropskog komesara za energiju i ministara država članica je najavljivan kao presudni za sudbinu sporazuma kakav je postignut izmedju šest evropskih članica i Srbije sa jedne i Rusije sa druge strane. Pojašnjavajući da Brisel nema različit stav prema Sjevernom i Južnom toku, prvi čovjek Komisije, zadužen za energiju kaže:
"U EU imamo zakone unutrašnjeg tržišta - primjenjujemo ih na sve postojeće gasovode i one koji se grade ili planiraju - ko investira, ko je vlasnik, ko ih koristi. Kada je riječ o Sjevernom toku, on je privremeno izuzet iz pravila na izričit zahtjev - prije toga analizirali smo situaciju i dali dozvolu za izuzeće. U slučaju Južnog toka, nije bilo zahtjeva za izuzeće. Do sada su ruski partneri radili bilateralno sa državama članicama kuda prolazi gasovod. Danas smo razgovarali sa ministrima tih država i donijeli odluku da Evropska komisija preuzme vodjstvo u pregovorima sa ruskim partnerom, kako bi se obezbjedilo poštovanje evropskih zakona, te, ukoliko je to neophodno, izvele izmjene bilateralnih sporazuma koje je Rusija postigla sa evropskim partnerima. To će biti dio naših razgovora u Moskvi u januaru, a što se tiče Južnog toka, smatramo ga važnim dijelom naše pan-evropske mreže. Mi nismo protiv toga, samo želimo da budemo sigurni da će evropska pravila biti poštovana, kada je riječ o zaštiti životne sredine, sadržaju ugovora, transparentnosti”, kaže Etinger.
Evropska komisija ne želi da obara niti prekraja do sada postignute sporazume, tek namjerava da zastupa njihove interese, dodaje evropski komesar za energiju.
“Sporazumi izmedju evropskih članica i Rusije bi trebalo da budu potpisani bilateralno. Ali uz mandat kakav smo dobili, mi ćemo, u njihovo ime, da pregovaramo sa ruskim partnerom...mi smo poput advokata da države članice, kao što u stvarnom životu imate advokate koji zastupaju svoje klijente i to je uloga kakvu mi igramo prema ruskim partnerima. Naredna faza je, dakle, u januaru naredne godine, nakon čega se očekuje da će biti uklonjene i posljednje formalne prepreke za realizaciju ovog važnog energetskog projekta”, zaključio je Etinger.