Radnici iz prehrambenih lanaca, među kojima su „Mekdonalds“, „Vendis“ i „Burger King“, napustili su danas svoje loše plaćene poslove u 100 gradova, dok su se protestovalo i u drugim zajednicama.
Od Njujorka…do Los Anđelesa… i oko 100 gradova između, radnici u industriji brze hrane napustili su svoja radna mesta i preselili se na ulice, tražeći veće zarade. Organizatori ističu da je riječ o najvećoj do sada akciji, čiji cilj je da se usmjeri pažnja javnosti na teškoću preživljavanja od aktuelne federalne minimalne cijene rada, koja iznosi sedam dolara i 25 centi po satu. To je oko 15 hiljada dolara godišnje, za zaposlenog koji radi puno radno vrijeme, i oni se žale:
“Ne zarađujemo dovoljno ni da sastavimo kraj s krajem.”
“Ne možemo da izdržavamo porodice od novca koji dobijamo”.
Nacionalno udruženje zaposlenih u restoranima protivi se zahtjevu radnika, tvrdeći da će dramatično povećanje minimalne zarade dovesti do povećanja i cijena jela u restoranima i smanjenja broja radnih mjesta. Demonstranti traže 15 dolara po satu, što bi značilo povećanje cijena brze hrane od 20 odsto.
“Dok se ne poboljša položaj radnika i ne budu im date plate od kojih mogu da žive, neće biti pravog oporavka od najveće recesije od perioda velike depresije”, izjavio je Džonatan Vestin iz organizacije "Fast Food Forward".
U raspravu se uključio i predsjednik Obama, koji je najavio da će tražiti od Kongresa da se minimalna zarada poveća na deset dolara i deset centi po satu.
“Znamo da ima radnika na aerodromima, u industriji brze hrane, zdravstvu, maloprodaji, koji rade naporno, ali i dalje žive tek iznad granice siromaštva”.
Jedan prijedlog za povećanje cijene rada već se nalazi u Senatu. Protesti su usmjereni na poznate lance poput “Burger kinga” i “Mekdonaldsa”. Radnici ističu da kasir ili kuvar obično primaju platu, koja je ispod federalne granice siromaštva za tročlanu porodicu.
Od Njujorka…do Los Anđelesa… i oko 100 gradova između, radnici u industriji brze hrane napustili su svoja radna mesta i preselili se na ulice, tražeći veće zarade. Organizatori ističu da je riječ o najvećoj do sada akciji, čiji cilj je da se usmjeri pažnja javnosti na teškoću preživljavanja od aktuelne federalne minimalne cijene rada, koja iznosi sedam dolara i 25 centi po satu. To je oko 15 hiljada dolara godišnje, za zaposlenog koji radi puno radno vrijeme, i oni se žale:
“Ne zarađujemo dovoljno ni da sastavimo kraj s krajem.”
“Ne možemo da izdržavamo porodice od novca koji dobijamo”.
Nacionalno udruženje zaposlenih u restoranima protivi se zahtjevu radnika, tvrdeći da će dramatično povećanje minimalne zarade dovesti do povećanja i cijena jela u restoranima i smanjenja broja radnih mjesta. Demonstranti traže 15 dolara po satu, što bi značilo povećanje cijena brze hrane od 20 odsto.
“Dok se ne poboljša položaj radnika i ne budu im date plate od kojih mogu da žive, neće biti pravog oporavka od najveće recesije od perioda velike depresije”, izjavio je Džonatan Vestin iz organizacije "Fast Food Forward".
U raspravu se uključio i predsjednik Obama, koji je najavio da će tražiti od Kongresa da se minimalna zarada poveća na deset dolara i deset centi po satu.
“Znamo da ima radnika na aerodromima, u industriji brze hrane, zdravstvu, maloprodaji, koji rade naporno, ali i dalje žive tek iznad granice siromaštva”.
Jedan prijedlog za povećanje cijene rada već se nalazi u Senatu. Protesti su usmjereni na poznate lance poput “Burger kinga” i “Mekdonaldsa”. Radnici ističu da kasir ili kuvar obično primaju platu, koja je ispod federalne granice siromaštva za tročlanu porodicu.