Linkovi

Švedsko upozorenje Evropi


Naslovnice švedskih novina dan nakon izbora, u Stokholmu, 10. septembra 2018.
Naslovnice švedskih novina dan nakon izbora, u Stokholmu, 10. septembra 2018.

Svjetski mediji rezultate švedskih izbora održanih u nedjelju, nakon kojih nijedna stranka ne može samostalno formirati vladu, tumače kao poruku ljutih birača centrističkim partijama, ali i Evropi, jer rezultat krajnje desnih Švedskih demokrata koji su postali treća partija po snazi može pomoći jačanju populizma u Evropi.

Sa skoro svim prebrojanim glasačkim listićima, vladajuća koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratima sa 40,6 posto ostvarila je tijesnu pobjedu ispred Alijanse desnog centra sa 40,3 posto.

Ekstremno desničarska antiimigrantska partija Švedskih demokrata osvojila je 17,6 posto glasova, što je skok u odnosu na 12,9 koliko su dobili na prethodnim izborima.

Nejasan identitet nove švedske vlade

Švedska ide prema razdoblju neizvjesnosti nakon što su parlamentarni izbori pokazali da krajnja desnica napreduje, postavljajući sebi tri pitanja: "Ko je pobijedio? Ko će vladati? I s kim?" objavio je švedski portal Lokal (Local).

Premijer je najčešće vođa one partije sa najvećim brojem glasova, ali rascjepkani politički pejzaž Švedske nakon nedjeljnih izbora onemogućava pravljenje pretpostavki o tome ko će formirati sljedeću vladu.

Kao što se i očekivalo, niti lijevi, niti desni centar nisu dobili većinu, a krajnje desničarske Švedske demokrate učvrstile su svoju poziciju treće najveće stranke u zemlji, mada sa nižim rezultatom nego što su očekivali.

Osvojeni rezultati Socijaldemokrata su za 2,8 manji u odnosu na izbore 2014. godine, što je najgori rezultat u posljednjih sto godina.

Polarizacija kampanje

Njujork Tajms (New York Times) ocjenjuje da se Švedska izgleda pripremila za period političke konfuzije nakon što su u nedjelju izborni rezultati približili blok centra desno i vladajuću lijevu koaliciju, dok je krajnje desna anti-imigrantska ekstremistička stranka osvojila treće mjesto i dobila najveći procenat glasova do sada, ali je postigla manji uspjeh od onoga koji su predviđale ankete.

"Kampanja je bila neobično polarizovano u zemlji poznatoj po političkom konsenzusu. Glavna pitanja su bila i najspornija: imigracija, kriminal, država blagostanja i, nakon ljeta, šumski požari, životna sredina,“ ističe list i dodaje da su za neke birače žestoke debate bile dobrodošla promjena.

NYT ocjenjuje i da su ovi izbori bili jedni od najviše praćenih izbora u švedskoj novijoj istoriji, sa fokusom na Švedske demokrate, te kako bi oni mogli doprinijeti porastu populističkih stranaka koji su protiv imigracije u zemljama poput Njemačke, Italije i Austrije.

"Rezultati u nedjelju slijedili su još jedan evropski obrazac: okupljanje glavnih partija centralne ljevice i desnog centra, pošto gube glasove od ekstremnijih partija na obje strane političkog spektra, kao i od stranaka iz okruženja. U Švedskoj ova promjena nameće pitanje da li će glavne stranke održati svoje zakletve da nemaju veze sa Švedskim demokratama ili će morati da postignu neku saglasnost sa ovom strankom, posebno kada je riječ o ključnim budžetskim glasovima.“

Poruke izbornih rezultata

Švedski birači, ljuti zbog kriminala i imigranata, zadali su udarac dvjema centrističkim strankama koje su decenijama trgovale sa vlašću, ali buntovnička krajnje desničarska partija nije uspjela zauzeti komandnu poziciju unutar parlamenta, piše Vošington Post (Washington Post), i precizira da su na izborima pažljivo praćeni znaci o tome u kojoj mjeri kaskada straha od imigranata može pogoditi čak i Švedsku, koja je odavno bila jedna od najprilagođenijih nacija u Evropi prema izbjeglicama:

"Izborni rezultati su znak uspjeha koji je predsjednik švedskih demokrata Jimi Akeson (Jimmie Akesson) imao u mijenjanju imidža svoje partije, koja je svoj imidž sa crnim čizmama i svastikama zamijenila za odijela i pokušavala da se predstavi kao branitelj običnih radnika Švedske..."

List dodaje i da je borba u Švedskoj privukla pažnju širom sveta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje ju je predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ponekad navodio kao neuspješan primjer od prevelike imigracije.

"Ako Švedska poduzme restriktivniji pristup svojim granicama, ona će se pridružiti drugim evropskim zemljama u pooštravanju migracionih pravila. U Italiji je vladajuća koalicija koja uključuje ekstremno desničarku Ligu ove godine došla na vlast i započela ambicioznu kampanju za obeshrabrivanje migracija,“ podsjeća njujorški dnevnik.

Švedski izborni ćorsokak dobitak za ekstremnu desnicu

CNN piše da se Švedska suočava sa sedmicama ili mjesecima pregovora kako bi se formirala nova vlada nakon završetka izbora na kojima glavne centrističke koalicije koje nisu uspjele da osvoje većinu, a krajnje desničarske Švedske demokrate su imale koristi od straha od imigranata.

"Švedske demokrate žele da zaustave migraciju i izvrše pritisak da Švedska napusti Evropsku uniju. Iako stranka nije ispunila predviđanja iz izlaznih anketa da će postati druga najveća stranka u Švedskoj, njen uspjeh potvrdio je strahove da je rastući ekstremni talas u Evropi sada stigao do Švedske, jedne od najljepših zemalja svijeta.“

CNN podsjeća i da podrška krajnjoj desnici u Švedskoj odražava slične trendove u drugim evropskim zemljama nakon masovne migracije izbjeglica u region u 2015. godini, tokom sirijskog rata.

"Antimigrantske stranke u Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji i Velikoj Britaniji ostvarile su dobit u posljednjih nekoliko godina.“

Podrška za anti evropsku kampanju

Politički autsajderi u Evropi doveli su do još jedne prekretnice na švedskim izborima, dok je porast podrške nacionalistima pokazao da se linije borbe šire po cijelom kontinentu, piše agencija Blumberg (Bloomberg).

"Sljedeći preokret se može očekivati u maju, kada Evropska unija održava izbore za svoj Parlament u svim državama članicama. Sa balansom moći kao ulogom, to glasanje bi moglo dramatično promijeniti politički pejzaž u najekstremniji od hladnog rata,“ piše Blumberg i dodaje:

„U Italiji, zamjenik premijera Mateo Salvini (Matteo Salvini) postavlja agendu za populističku koaliciju, kojom dominira rasprava o različitim napadima na imigraciju i ekonomsku politiku EU... Salvini je kovao plan za savez sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, još jednim liderom koji već dugo odbija evropske demokratske norme... Oni imaju saveznike u poljskoj vladi, kao i u rastućim opozicionim grupama poput Nacionalnog fronta u Francuskoj i alternativi za Njemačku, kao i u Holandiji, Danskoj i Finskoj. Malo evropskih zemalja je netaknuto.“

Blumberg navodi da je predvodnik odbrane evropskog projekta francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron​), koji se više puta sukobio sa Salvinijem, nakon što je napravljena italijanska koalicija.

"Švedska je još jedna upozoravajuća priča", rekao je Pavel Zerka (Pawel Zerka​), politički naučnik iz političke grupe Evropskog vijeća za vanjske odnose koji je smješten u Parizu. "To je nešto što Salvini ili Orban mogu koristiti da bi rekli - pogledaj, glavne partije jednostavno ne slušaju."

Ekstremna desnica prijeti najstabilnijem političkom poretku u Evropi

Kao i njene sjeverne susjedne zemlje, otvorena, prosperitetna, liberalna, tolerantna Švedska je na nepoznatom terenu, suočena je sa desničarskom populističkom pobunom, koja - uprkos učinkovitosti koju će ona vidjeti kao razočaravajuću - sada postaje vrlo stvarna politička sila, navodi Gardijan (The Guardian).

"Prije ili kasnije - kako se to dogodilo u Danskoj, Norveškoj i Finskoj - neka vrsta prilagođavanja, od ad hoc parlamentarnog saveza do punopravne koalicione vlade, čini se neizbježnim. Može čak da bude i neminovno. Prodor radikalne desničarske stranke preokrenuo je možda najstabilniji politički poredak Zapadne Evrope,“ procenjuje se u tekstu britanskog dnevnika i precizira:

„Švedska će proći kroz složen, zamršen i moguće dugotrajan proces nastojanja da formira novi oblik vlade - preko tradicionalne podjele ljevice i desnice.“

U tekstu se dodaje da je „velika koalicija" u njemačkom stilu između glavnih Socijaldemokrata i Umjerenih teoretski moguća, iako je malo vjerovatna, s obzirom na to da je najveća težnja Umjerenih da izbace socijaldemokrate.

"Međutim, ako Švedske demokrate formalno ne budu u vlasti ovog puta, njihovo postepeno uključivanje u švedski politički proces - počevši, gotovo sigurno, sa povremenom parlamentarnom podrškom manjinskoj desničarskoj vladi – sada je izgleda samo pitanje vremena.“

Tekst je u celosti prenet sa sajta Radija Slobodna Evropa.
XS
SM
MD
LG