Linkovi

Naučnici otkrili molekul koji izaziva samouništenje ćelija raka


Naučnici otkrili molekul koji izaziva samouništenje ćelija raka
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Svetski dan borbe protiv raka obeležen je 4. februara brojnim aktivnostima širom sveta. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da se kod oko 14 miliona ljudi ustanovi dijagnoza raka svake godine, a da i uz lečenje, ta bolest usmrti više od 8 miliona osoba svake godine. Međutim, istraživači u državi Mejn tragaju za novim načinima za borbu protiv raka, koji nemaju sporedne efekte hemoterapije.

Na dve fotografije mogu se videti normalne i kancerogene ćelije kod miševa, ali ćelije raka su u procesu samouništenja. Istraživači u laboratoriji Džekson tretirali su te ćelije vrstom molekula, koji ih navode u proces samouništenja.

“Otkrili smo program gena za koji verujemo da bi mogao da se iskoristi da izazove samoubistvo ćelija raka, njihovo samouništenje”, kaže Kevin Mils iz laboratorije Džekson.

Evo kako to funkcioniše: ćelije raka brzo mutiraju, što otežava borbu protiv njih. Međutim, ćelije raka takođe su razvile načine da održe te mutacije pod kontrolom.

Ova, nova vrsta molekula jednostavno sprečava sposobnost kancera da kontroliše proces mutacije.

“Naši molekuli mešaju se sa zaštitnim mehanizmom, koji je potreban ćelijama raka, ali ne i normalnim ćelijama, tako da program mutacije kancerogenih ćelija postaje njihova sopstvena propast, odnosno program mutacije izaziva samouništenje ćelija raka”.

Onkolog Tomas Openšau uzbuđen je zbog ovih vesti, ali čeka da vidi rezultate kliničkih testova na ljudima:

“Očigledno, to je enzim koji je prisutan i kod normalnih ćelija, tako da se postavlja pitanje šta će biti rezultat blokiranja tog enzima u ljudskom organizmu. Mi zaista nemamo odgovor na to”.

Kevin Mils iz laboratorije Džekson kaže da nova terapija ne izaziva nikakve sporedne efekte hemoterapije i da može da deluje na sve vrste raka.

“Naši podaci nagoveštavaju da veliki procenat pacijenata sa leukemijom i rakom limfnih žlezda i tkiva može da ima koristi od tog terapeutskog koncepta. Ima dokaza da može da se primeni I kod nekih vrsta raka gastrointenstinalnog trakta, moguće i na rak dojke, a očekujemo i na druge vrste kancera”.

Mils kaže da je nova terapija delotvorna na ljudske ćelije raka u laboratoriji, ali klinički testovi na pacijentima koji boluju od raka, očekuju se tek za više od godinu dana.

XS
SM
MD
LG