Linkovi

Opozicija dostavila Ani Brnabić predloge za primenu preporuka ODIHR-a


Ilustracija - žena glasa na izborima u Srbiji 17. decembra 2023. (REUTERS/Zorana Jevtic)
Ilustracija - žena glasa na izborima u Srbiji 17. decembra 2023. (REUTERS/Zorana Jevtic)

Opoziciona koalicija "Srbija protiv nasilja" (SPN) dostavila je predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić predloge za ispunjavanje preporuka ODIHR-a o poboljšanju izbornih uslova.

Ta koalicija predlaže da se izmenom člana 87. Zakona o lokalnoj samoupravi sa retroaktivnim dejstvom obustave sve izborne radnje do kojih je došlo raspisivanjem izbora 3. aprila jer pravni okvir za sprovođenje tih izbora još uvek nije dogovoren.

Ponovljen je i zahtev da svi lokalni izbori u onim opštinama i gradovima gde treba da se raspišu izbori, a nisu održani u decembru 2023. godine - budu održani u isto vreme sa izborima za Skupštinu grada Beograda, ali tek pošto bude postignut dogovor o terminu održavanja izbora.

"Kako su u međuvremenu raspisani beogradski izbori, a tek se započinje rad na ispunjavanju preporuka ODIHR, predlažemo obustavljanje izbornih radnji do kojih je došlo raspisivanjem izbora 3. aprila, kako bi se započelo sa ozbiljnim inkluzivnim i transparentnim radom na ispunjavanju prioritetnih preporuka", navode poslaničke grupe koje su nastupale na zajedničkoj listi Srbija protiv nasilja.

"U suprotnom, sprovođenje preporuka će se odigravati u vreme kampanje za beogradske izbore čime će dovesti u sumnju legitimitet tih izbora", ističe se.

Traže i pripremu neophodnih izmena propisa "u cilju efikasnog sprovođenja preporuka ODIHR-a", kroz inkluzivan i transparentan proces. S tim u vezi - ponavljaju zahtev za formiranje radnog tela koje bi pratilo izborni proces i izradilo predloge zakona kojim bi bile ispunjene sve preporuke ODIHR-a, a koje bi činili predstavnici vlasti, opozicije i civilnog sektora.

"Radno telo treba da izradi radne verzije prioritetnih zakona u roku od tri nedelje od obrazovanja", navodi se.

Naglašava se važnost formiranja Komisije sastavljene od predstavnika vlasti, opozicije i relevantnih organizacija civilnog društva koja će imati nadležnost da vrši kontinuirani nadzor nad biračkim spiskom, stalnu kontrolu i reviziju biračkog spiska u cilju njegovog usaglašavanja sa stvarnim stanjem.

„Tek na osnovu posebnog zakona koji bi usvojila Narodna skupština je moguće da sama Komisija bude formirana. Ovo je neophodno zbog jasnog zakonskog osnova nadležnosti Komisije kako bi ona zaista imala mogućnost kontrole biračkog spiska, uključujući i ovlašćenja da izvrši uvid u elektronsku bazu biračkog spiska i proveri ko je i kada pristupao bazi i menjao podatke u biračkom spisku u periodu nakon izbora 2022. godine“, navodi se u tekstu predloga.

Navode i da je potrebno redovno objavljivati podatke iz biračkog spiska i podatke o svim licima koja su bila ovlašćena za pristup elektronskoj bazi biračkog spiska, od izbora 2018. godine, sa osnovom tog ovlašćenja, ali i da se započne kompletna i nezavisnu reviziju biračkog spiska, uključujući i terensku kontrolu, od strane nezavisne komisije, prema metodologiji koju je razvila CRTA.

"Potrebno je izmeniti zakone tako da se promene u evidenciji prebivališta evidentiraju u Jedinstvenom biračkom spisku posle 12 meseci nakon promene prebivališta u cilju uspostavljanja poverenja građana u tačnost biračkog spiska i povećanja poverenja javnosti", navodi se u predlogu.

Opozicija zahteva i "profesionalno i odgovorno izveštavanje na javnim servisima, kao i emitovanje programa u kojem bi učesnici izbora imali priliku da budu ravnopravno predstavljeni, odnosno osiguranje da u udarnim terminima u informativnom programu javni servisi istinito i nepristrasno izveštavaju o aktivnostima svih učesnika izbornog procesa, kao i da javni servis istinito izveštava o izveštajima ODIHR-a, CRTE i ostalih aktera koji su svedočili o nepravilnostima uočenim na izborima održanim 17. decembra 2023. godine."

Opozicija je dostavila predloge na zahtev predsednice Parlamenta Ane Brnabić, nakon trećeg neuspelog pokušaja dijaloga o izbornim uslovima vlasti i opozicije koji je održan u četvrtak u Beogradu.

Ona je novinarima u holu Skupštine Srbije rekla da u petak nije planirano nikakvo obraćanje i da nije još stigla da pogleda predloge opozicije.

Kako su posmatračke misije ocenile izbore?

Parlamentarni i lokalni izbori u 65 opština i gradova, uključujući Beograd, održani su 17. decembra prošle godine u Srbiji.

Od tada u Beogradu protestuje deo opozicije tvrdeći da su bili neregularni, što vlast Srpske napredne stranke negira. Koalicija "Srbija protiv nasilja" zatražila je održavanje novih izbora po fer i demokratskim standardima.

Izveštaji domaćih i međunarodnih posmatračkih organizacija, uključujući misiju Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), ukazali su da je na izborima bilo izbornih nepravilnosti.

Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) 18. decembra saopštila je da su izbore obeležile neregularnosti, zloupotreba javnih sredstava, medijska dominacija predsednika države Aleksandra Vučića, negativna kampanja i širenje straha.

Posmatračka misija CRTA je objavila da je na dan održavanja izbora došlo do organizovanih migracija koje su uticale na ishod beogradskih izbora.

Deo evroparlamentaraca pozvao je na nezavisnu istragu svih prijavljenih nepravilnosti tokom izbora. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su pozvale nadležne u Srbiji da istraže navode međunarodnih posmatrača.

Vlast predvođena Srpskom naprednom strankom negira da su postojale veće izborne nepravilnosti, uz ocenu da su ovo bili "najčistiji izbori do sada".

U izveštaju su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet

XS
SM
MD
LG