Linkovi

Američka politika u Aziji


Državni sekretar Džon Keri
Državni sekretar Džon Keri

Administracija predsednika Obame jača američke, vojne, diplomatske i trgovinske potencijale u regionu u okviru takozvanog okretanja SAD prema Aziji

Američki državni sekretar Džon Keri počinje svoju prvu posetu Aziji, gde će razgovarati o Severnoj Koreji, kao i o aktivnijem vojnom i diplomatskom prisustvu SAD u regionu.

Što se tiče Azije, druga administracija predsednika Obame počinje sa onim čime je završila njegova prva administracija – jačanjem američkih vojnih, diplomatskih i trgovinskih potencijala u regionu, u sklopu, takozvanog “okretanja SAD prema Aziji”.
Uoči svog puta, šef američke diplomatije Džon Keri je uporedio američke sa severnokorejskim ciljevima u Aziji.

“Želimo da zajednica miroljubivih zemalja međusobno trguju i rade na unapređivanju životnog standarda svojih građana, što je direktno suprotno od Severne Koreje koja održava gulage, ima hiljade političkih zatvorenika, tretira ljude na krajnje nehuman način, a sada izgladnjuje svoj narod radi proizvodnje nuklearnog oružja,” rekao je Keri.

S obzirom na pomenute američke interese kao i nužnost kineske pomoći u rešavanju pitanja Severne Koreje, Vašington neće menjati svoj dosadašnji angažman u Aziji, kaže Pek Kun Heng, profesorka na Američkom univerzitetu, ovde u Vašingtonu.

Postoji čitav niz pitanja vezanih za trgovinu, bezbednost, odbranu i političku saradnju kao i pitanja na globalnom planu. Od svih zemalja Kina je ta sa kojom SAD nužno moraju da sarađuju. Zato ne verujem da će Obamina druga administracija voditi drugačiju politiku, kaže Pek Kun Heng.

Pojačani kineski vojni manevri tumače se kao odraz zabrinutosti Pekinga zbog preusmeravanja fokusa američkih vojnih snaga sa Avganistana i Iraka na Aziju, kaže profesorka na Univerzitetu Džons Hopkins, Rut Vedžvud.

“Kina ima sopstvene ambicije. Ona ne pokazuje svoju vojnu moć zato što smo okupirani Bliskim istokom. Mislim da se Amerika još uvek tome nije dovljno snažno suprostavila. Treba znati kako postupiti kada je reč o dvema supersilama,” navodi Vedžvud.

Vedžvud takođe kaže da bi SAD pogrešile ako bi dozvolile da kineske oružane snage rade šta hoće, posebno u vezi sa teritorijalnim sporovima u Južnom kineskom moru. Međutim, Kriščen Lemijer, iz Međunarodnog institute za strateške studije u Londonu, smatra da Kina pruža dovoljno prostora za dijalog.

“Kina je u odnosu na pitanje Južnog kineskog mora zauzela stav da je potrebno da razvija svoju diplomatiju, fizičku i vojnu moć do nivoa na kojem će pretežno vladati nad tim morem, ali i bez konflikta ako je to moguće. Istovremeno, isključen je svaki razgovor o suverenitetu, pitanju koje budi emotivno i nacionalističko reagovanje”, objašnjava Lemier.

Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton je nastojala da uveri Peking da ne treba da strepi od američkog okretanja prema Aziji. Međutim, saradnik Instituta Kejto, Džastin Logan, kaže da je Peking ostao skeptičan.

“Izrečeno je obilje reči o tome da okretanje Aziji nema nikakve veze sa Kinom. Ali, da li će administracija moći da nastavi da promoviše tu tvrdnju koja je u suprotnosti sa onim što se stvarno dešava?” - pita se Logan.

Kineske strepnje od snažnog američkog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu za sada nisu omele zapadna nastojanja na obuzdavanju Severne Koreje, pa se Peking pridružio Vašingtonu i drugim zapadnim zemljama u nedavnom zavođenju pooštrenih međunarodnih sankcija Pjongjangu.
XS
SM
MD
LG