Danas je Međunarodni dan ljudskih prava. Ove godine, Ujedinjene nacije obilježavaju 20 godina od potpisivanja Bečke konvencije, koja obavezuje države da promovišu i štite ljudska prava svih i kojom je upostavljen položaj Visokog komesara UN-a za ljudska prava.
Čini se jednostavnim – djeca pohađaju školu da bi učila. Talibanski napad na mladu aktivistkinju Malalu Jusafzai podsjetio je međutim svijet prošle godine da je škola pravo koje se ne može uzeti zdravo za gotovo. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki Mun saopštio je da 57 miliona djece širom svijeta ne ide u školu. Mnoga od njih žive u konfliktnim područjima, dok su većina djevojčice.
“Ni jedno dijete ne bi trebalo da izgubi život zbog odlaska u školu. Nastavnici ne bi trebalo nigdje da se plaše da podučavaju, a djeca da uče.”
Pravo na obrazovanje, prava djece, eliminisanje nasilja protiv žena i iskorijenjivanje siromaštva, po Bečkoj konvenciji, odnose se na sve ljude. Pomoćnik generalnog sekretara UN-a za pitanja ljudskih prava, Ivan Šimonović, kaže da je konvencija iz 1993. bila prekretnica.
“Riječ je o događaju koji je doveo do toga da ljudska prava budu na vrhu globalne agende.”
Uprkos napretku, borba se nastavlja, kaže Filip Bolopion iz organizacije “Hjuman rajts Voč”.
"Na današnji dan, teško je zaboraviti civile zarobljene u Siriji ili Centralnoafričkoj Republici, koji vjerovatno smatraju da ih je međunarodna zajednica napustila. I u pravu su. Uprkos napretku u Ujedinjenim nacija u pogledu stavljanja naglaska na ljudska prava, i dalje postoje tragični neuspjesi čiju cijenu često plaćaju civili.”
Šimonović ističe da je kršenje ljudskih prava često prvi nagoviještaj sukoba.
“Ukoliko pravovremeno reagujemo, možda ćemo moći da ih spriječimo. Generalni sekretar upravo sada objavljuje novi plan akcije pod nazivom “Rights Up Front” (Prava u prvi plan). U okviru tog plana, ljudska prava su u središtu napora za sprečavanje izbijanja sukoba.”
Za zaštitu ljudskih prava odgovorne su vlade. Međutim, u Siriji i Centralnoafričkoj Republici se, između ostalih, i vlasti optužuju za zločine. Filip Bolopion nedavno je posjetio Centralnoafričku Republiku gdje je, kako kaže, upoznao veliki broj ljudi čije rođake su ubili bivši pobunjenici, koji su sada na vlasti.
“Same vlade su prečesto odgovorne za ozbiljna kršenja prava svojih građana i međunarodna zajednica mora da ih spriječi u tome.”
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ujedinjene nacije odaju priznanje petorici aktivista za zaštitu ljudskih prava, među kojima su jedan marokanski novinar i Pakistanka Malala Jusafzai.
Čini se jednostavnim – djeca pohađaju školu da bi učila. Talibanski napad na mladu aktivistkinju Malalu Jusafzai podsjetio je međutim svijet prošle godine da je škola pravo koje se ne može uzeti zdravo za gotovo. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki Mun saopštio je da 57 miliona djece širom svijeta ne ide u školu. Mnoga od njih žive u konfliktnim područjima, dok su većina djevojčice.
“Ni jedno dijete ne bi trebalo da izgubi život zbog odlaska u školu. Nastavnici ne bi trebalo nigdje da se plaše da podučavaju, a djeca da uče.”
Pravo na obrazovanje, prava djece, eliminisanje nasilja protiv žena i iskorijenjivanje siromaštva, po Bečkoj konvenciji, odnose se na sve ljude. Pomoćnik generalnog sekretara UN-a za pitanja ljudskih prava, Ivan Šimonović, kaže da je konvencija iz 1993. bila prekretnica.
“Riječ je o događaju koji je doveo do toga da ljudska prava budu na vrhu globalne agende.”
Uprkos napretku, borba se nastavlja, kaže Filip Bolopion iz organizacije “Hjuman rajts Voč”.
"Na današnji dan, teško je zaboraviti civile zarobljene u Siriji ili Centralnoafričkoj Republici, koji vjerovatno smatraju da ih je međunarodna zajednica napustila. I u pravu su. Uprkos napretku u Ujedinjenim nacija u pogledu stavljanja naglaska na ljudska prava, i dalje postoje tragični neuspjesi čiju cijenu često plaćaju civili.”
Šimonović ističe da je kršenje ljudskih prava često prvi nagoviještaj sukoba.
“Ukoliko pravovremeno reagujemo, možda ćemo moći da ih spriječimo. Generalni sekretar upravo sada objavljuje novi plan akcije pod nazivom “Rights Up Front” (Prava u prvi plan). U okviru tog plana, ljudska prava su u središtu napora za sprečavanje izbijanja sukoba.”
Za zaštitu ljudskih prava odgovorne su vlade. Međutim, u Siriji i Centralnoafričkoj Republici se, između ostalih, i vlasti optužuju za zločine. Filip Bolopion nedavno je posjetio Centralnoafričku Republiku gdje je, kako kaže, upoznao veliki broj ljudi čije rođake su ubili bivši pobunjenici, koji su sada na vlasti.
“Same vlade su prečesto odgovorne za ozbiljna kršenja prava svojih građana i međunarodna zajednica mora da ih spriječi u tome.”
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ujedinjene nacije odaju priznanje petorici aktivista za zaštitu ljudskih prava, među kojima su jedan marokanski novinar i Pakistanka Malala Jusafzai.