Društvene mreže u akciji za pravdu

Ubistvo nenaoružanog crnog tinejdžera Trejvona Martina, koje je početkom godine na Floridi počinio volonter “građanske straže” Džordž Zimerman, izazvalo je proteste širom Sjedinjenih Država, a posebno u afroameričkim zajednicama. Kako izvještava novinar Glasa Amerike Kris Simkins, za usmjeravanje pažnje javnosti na ovaj slučaj najviše su zaslužni društveni mediji.

Širom Sjedinjenih Država, Afroamerikanci su se mobilisali u znak sjećanja na sedamnaestogodišnjeg Trejvona Martina i protesta zbog činjenice da je njegov ubica prvobitno uspio da izbjegne podizanje optužnice. Od početka, koristili su društvene, a ne konvencionalne medije, kako bi osigurali da taj slučaj ne bude zaboravljen. Majkl Striker je direktor za društvene medije u internet firmi za marketing, Vebajmaksu. Striker je za Glas Amerike govorio putem Skajpa.

"Onog trenutka kada pošaljete angažovanu poruku, koja podstiče ljude na razmišljanje i podgrijava njihove emocije i strasti, ona će izaći iz okvira vaše mreže. Vi možda imate 130 prijatalja na fejsbuku, ali svaki od njih ima 130 svojih, tako da se ta poruka može raširiti brzinom šumskog požara.”

Tokom jedne nedjelje, više od million ljudi potpisalo je peticiju na internetu, dok su na društvenim sajtovima upućeni brojni pozivi za hapšenje Džordža Zimermana, volontera “građanske straže” koji je kazao policiji da je pucao u Martina u samoodbrani. I na kampusima, poput ovog na univerzitetu Hauard u Vašingtonu, studenti koriste Tviter, Fejsbuk i druge društvene mreže kako bi komunicirali i čak organizovali proteste.

“Veliki broj studenata poistovjetio se sa tim slučajem, zato što nisu mnogo stariji od Trejvona Martina kada je ubijen. Zato su htjeli da svi znaju o tome i o, kako su smatrali, nepravdi počinjenoj prema jednom mladom crncu.”

Ingrid Sturdžis, asistent na katedri za novinarstvo na univerzitetu Hauard, kaže da mladi Afroamerikanci često koriste društvene mreže kako bi usmjerili pažnju na socijalna pitanja.

"Mislim da je to jedan od najboljih načina danas da se pomogne ljudima da upute svoje poruke, bez obzira da li je riječ o rasnoj nepravdi, ili davanju podrške određenom povodu.”

Prema istraživanje Pju Riserč centra, crnci koriste mobilne telefone za pristup društvenim mrežama više nego ostali Amerikanci ukupno. Dejvid Džonson je profesor novinarstva na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.

"Ovakvih rasprava je uvijek bilo, ali su se vodile u berbernici, apoteci, ili na ulici. Društveni mediji sada svima nama omogućavaju da se upoznamo sa tim raspravama I, kako se one manifestuju na opipljiviji način, i to poboljšava našu obaviještenost.”

Društvene mreže korištene su kako bi se dao publicitet drugim slučajevima vezanim za rasna pitanja. Ingrid Sturdžis ističe da će se taj trend nastaviti.

"Danas ne morate da budete član neke organizacije kako biste prenijeli vaš stav. Mislim da će društveni mediji biti sve prisutniji kada je riječ o načinima na koje ljudi mogu da prenesu svoju poruku, pažnji koju mogu da privuku i da li mogu da dovedu do promjena. Mislim da će imati još veću ulogu u tom pogledu.”

Drugi analitičari očekuju da će Afroamerikanci ponovo koristiti društvene medije u velikom broju kada počne suđenje Džordžu Zimermanu.