Šta se događa sa suverenitetom određene zemlje, ukoliko bukvalno potone? Riječ je o jednom od pitanja bez presedana s kojim se suočavaju mnoge ostrvske zemlje, kojima prijeti drastičan rast nivoa mora. Pravnici, diplomate i drugi eksperti su protekle nedjelje razmatrali taj scenario na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
Rast nivoa mora se poslednjih decenija mjeri milimetrima. Uskoro bi međutim moglo da se govori o centimetrima ili više, što bi moglo da dovede do potapanja velikog broja ostrvskih zemalja. Na konferenciji o ugroženim ostrvima na Univerzitetu Kolumbija razmatrane su pravne implikacije globalnih klimatskih promjena i rasta nivoa mora.
Lakši dio konferencije bio je utvrditi da suverenitet predviđa državljanstvo, diplomatski status, pravo na vađenje minerala i druge privilegije jedne nacija. Profesor prava na univerzitetu Novog Južnog Velsa u Australiji, Rozmeri Rejfjuz, međutim ističe da slijedi mnogo teži zadatak.
“Imamo pravila o stvaranju država, o kojima smo govorili jutros. Ne postoje međutim pravila za države, koje bukvalno nestaju”.
Ukoliko neka ostrvska zemlja potone, da li zadržava članstvo u Ujedinjenim nacijama? Ko je odgovoran za građane? Da li putuju sa pasošima svoje zemlje? Ko posjeduje i koristi prava na vađenje minerale i ribolov u vodama oko potopljenjeg ostrva? Međunarodno pravo trenutno nema odgovore na ta pitanja. Ambasador Maršalskih Ostrva u Ujedinjenim nacijama, Filip Maler, kaže da ne postoji spremnost da se hitno pronađu odgovori, kao ni da se obrati pažnja na uzroke klimatskih promjena koje su, po mišljenju mnogih, odgovorne za rast nivoa okeana.
“Čak i ako uskoro postignemo pravni sporazum, što mislim da se neće dogoditi, glavni igrači ne učestvuju u procesu”.
Među njima su, kako su naveli učesnici konferencije, industrijske zemlje poput Sjedinjenih Država i Kine koje u atmosferu ispuštaju najviše ugljen dioksida i ostalih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Veliki broj naučnika tvrdi da su upravo ti gasovi uzrok globalnog zagrijavanja. Meri-Elena Kar, sa univerziteta Kolumbija, kaže da će se trenutni godišnji rast nivoa mora od nekoliko milimetara drastićno povećati do 2100 godine.
“Neće biti moguće izbjeći rast od jednog metra do 2100. Nema šanse. Da li je moguć veći rast. Apsolutno.Da li se može govoriti o 10 metara. Ne”.
Uzrok rasta je to što, navodi Meri-Elena Kar, industrijski gasovi zadržavaju toplotu u gornjoj atmosferi. Više globalne temperature zatim izazivaju topljenje glečera i rast nivoa mora, koja preplavljaju veliki broj ostvskih zemalja. Dženi Grot Stautenberg, pravni ekspert na Univerzitetu savezne države Kalifornije, smatra je da je teško dokazati odgovornost za klimatske promjene.
“Čak i ako se ne može utvrditi pravna odgovornost, države bi trebalo da prihvate moralnu odgovornost za neproporcionalno korišćenje atmosfere i da obrate pažnju na ostrvske države kao znak poštovanja međunarodne pravde i solidarnosti”.
Ambasador Zelenortskih ostrva, Antonio Lima, upozorio je da će stanovnike velikih država, ukoliko ne pomognu manjim nacijama, zadesiti ista sudbina.
“Male ostrvske države u razvoju su čuvari svijeta. Ono što se trenutno nama događa, zadesiće sve sjutra."
To potvrđuju i naučnici, koji upozoravaju da će se zbog rasta nivoa mora, ljudi koji žive u priobalnim područjima velikih država suočiti sa istom prijetnjom kao i stanovnici manjih ostrvskih nacija. Konferencija na Univerzitetu Kolumbija nije dala odgovore na brojna postavljena pitanja. Uputila je međutim moralni izazov međunarodnoj zajednici da zaštiti ostrvske države od potapanja. I kao što je istakao ambasador Lima, ljudska civilizacija znači solidarnost, a ne prepuštanje drugih njihovoj sudbini. Vrijeme da se izbjegne ta sudbina ističe, poručio je Lima.