Linkovi

Ekonomski pregled protekle godine


Svet možda najviše uzdrmale ekonomske poteškoće zemalja EU, gde su demonstracije kao ova u Grčkoj, bile uobičajena pojava u Evropi tokom 2010.
Svet možda najviše uzdrmale ekonomske poteškoće zemalja EU, gde su demonstracije kao ova u Grčkoj, bile uobičajena pojava u Evropi tokom 2010.

Plima globalne ekonomske recesije se povlači, ali stručnjaci navode da se u svetu i dalje osećaju posledice privrednog zastoja, kao što su visoka stopa nezaposlenosti, kriza prezaduženosti u nekim evropskim zemljama i neravnomeran privredni oporavak.

Kratak pregled ekonomske situacije u svetu tokom 2010. pokazuje da je svet u celini prebrodio najtežu ekonomsku krizu u ovoj generaciji.

Međutim, posle dvogodišnjeg privrednog zastoja, globalna ekonomija je još uvek krhka, a postignuti oporavak je uglavnom rezultat privredne ekspanzije u zemljama u razvoju, kaže stručnjak Svetske banke Hans Timer.

"Ubedljivo najvažnija stvar tokom globalne recesije su snažni privredni pokazatelji, ekonomski rezultati rastućih ekonomija, posebno u Aziji i sve više u Latinskoj Americi“ kaže Timer.

Brzi privredni napredak zemalja kako što su Kina, Indija i Brazil, ukazuju na rastuću neravnotežu. Uporno visoka stopa nezaposlenost u Americi i pretnja nesolventnosti 16 zemalja evrozone još jedan su podsetnik da oporavak neće biti lak i bez poteškoća.

"Mislim da je najvažniji događaj 2010. nastavak oporavka, koji je u stvari prilično brz. Ali, smatram da je druga po značaju stvar tokom 2010. izbijanje dužničke krize u Evropi, koja i dalje tinja i preti da ugrozi globalnu ekonomiju u 2011", smatra Uri Daduš, direktor Međunarodnog ekonomskog programa u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir.

U jeku protesta u Grčkoj zbog mera štednje, koje su zavedene kao preduslov za paket finansijske pomoći Evropske unije, zabrinuti investitori su izgubili poverenje u evro. Ni dolar nije prošao mnogo bolje. Nedelju dana pred održavanja kritičnog sastanka lidera Grupe 20, američka centralna banka odnosno Uprava federalnih rezervi je saopštila da planira da otkupi vladine obveznice u visini 600 milijardi dolara. Nova poiltika ima za cilj smanjenje bankarskih kamata i jačanje američke privrede.

Međutim, lideri zemalja G20 krikuju Sjedinjene Države da plave svetska tržišta sa dolarima kako bi američka izvozna roba bila jeftinija od proizvoda ostalih zemalja.

Takva politika je podstakla protekcionistički nagon i potkopala američki argument da Kina manipuliše svojom valutom, kaže Domeniko Lombard, naučni saradnik u Institutu Brukings.

"Tempiranje tog saopštenja nije bilo naročito srećno, jer je poremetilo priliku za ostvarenje pune saradnje na pomenutom skupu, pošto su rastuće ekonomije na to reagovale negativno“, priča Lombard.

Bez hitnosti koja je karakterisala prethodne sastanke, lideri Grupe 20 su jedino uspeli da se slože u osudi manipulacije domaćim valutama. Međutim, nemogućnost nalaženja zajedničkog jezika brzo je bacila u zasenak strepnja od šire evropske finansijske krize. Suočena sa bankarskom krizom i nemogućnošću da otplati dugove, Irska je bila druga zemlja po redu koja je zatražila finansijsku pomoć.

Bez formiranja većeg fonda, pašće i druge prezadužene zemlje, tvrdi Desmond Lakman iz Instituta Ameriken Enterprajz.

"Sledeća zemlja biće verovatno Portugal, a posle Portugala je na redu Španija.“

Španija predstavlja najveći problem za Evropsku uniju. Ali, mnogi smatraju da je isuviše rizično dozvoliti kolaps treće po veličini evropske privede, kao što je Španija.

"Poznato je moje stanovište da zemlje kao što su Portugal, Španija i Irska nisu u stanju da se drže strogih pravila koje diktira evro", dodaje Lakman.

Međutim, stručnjak Svetske banke, Hans Timer kaže da su predviđanja o padu evra preterana.

"Lakman potcenjuje istrajnost evropskih političara u podršci evru i preduzimanju svih mogućih mera za zaštitu evra", smtra Timer.

Ekonomisti takođe navode da je finansijski stabilna Evropa od kritične važnosti za globalni oporavak. Domeniko Lombardi kaže da je to naročito važno za afričke zemlje čiji budžeti dobrim delom zavise od evropske finansijske pomoći.

"Ako se poprave prilike u Evropi, jasno je da će i Afrika imati koristi od toga", objašnjava Lombardi.

Sve veći broj ekonomista se slaže da zbog sve veće globalne međuzavisnosti, brza ekspanzija nekih od rastućih ekonomija neće moći da se održi bez uravnoteženog rasta zapadnih zemalja.

"Deo problema je što nezaposlenost sve više postaje deo strukture američke privrede. Ona je koncentrisana u sektorima koji su bili neodrživo veliki tokom ekonomskog buma, zbog čega sada treba otvarati radna mesta u drugim sektorima privrede", dodaje Hans Timer.

Ali, kako se primiče kraju stara i počinje nova godina, zakasneo ali ubedljivi porast potrošnje američkih kupaca umanjio je izglede za novu rundu recesije. Pa ipak, i najoptimističniji analitičari predviđaju spor, mukotrpan, mada istrajan privredni rast tokom 2011, uporedo sa brzim porastom duga.

XS
SM
MD
LG