Danas je u Briselu počeo dvodnevni samit EU-Latinska Amerika koji bi, kako se najavljuje, mogao biti iskorišten i za dodatne konsultacije evropskih lidera sa grčkim premijerom, nakon što je Atina juče u Brisel konačno poslala svoj prijedlog rješenja dužničkog čvora.
Ranije dogovoreni samit Unije i Latinske Amerike za Grke, ali i kreditore, je prilika da se na marginama skupa razgovara gorućoj temi - kako izaći iz krize? Pred skup je dokument, koji je juče iz Atine stigao u Brisel, a koji predstavlja grčko vidjenje rješenja, izazvao različite reakcije - jedni smatraju da nisu dobili nove elemente za sporazum, drugi da se napravio korak ka tome. U svakom slučaju, Atina ne odustaje od namjere da u ukupni sporazum uključi i restruktuiranje duga i načina, ali svote, koju treba da isplati onima koji su joj dali novac. Ključne adrese su, naravno, Pariz i Berlin...
"Današnji sastanak nije o Grčkoj - riječ je o skupu izmedju EU i Latinske Amerike i razgovaraće se, prvenstveno, o klimatskim promjenama, jer je to prioritet francuske diplomatije u funkciji pripreme predstojeće konferencije o klimi u Parizu. Na marginama ćemo, ako budemo mogli, zajedno sa kancelarkom Merkel i oslatim šefovima država ili vlada razgovarati sa grčkim premijerom Tsiprasom - govorićemo o Grčkoj. Imamo samo jednu poruku: moramo djelovati brzo, ne usporavati, ne misliti o lošim rješenjima, već o Grčkoj, Uniji i euro-zoni. Ako ima dobrih rješenja sada na samitu, krenimo sa njima, pokrenimo se i zaključimo stvar", izjavio je francuski predsednik Fransoa Oland.
"Na marginama ćemo se, vjerovatno, sastati sa grčkim premijerom i francuskom predsjednikom. Sastanak još nije dogovoren, ali ako grčki premijer želi da razgovara sa nama, mi ćemo, naravno, razgovarati... Poruka će biti da pregovori sa tri institucije moraju da se nastave. Cilj nam je da Grčku zadržimo u euro-zoni. Ubijedjena sam - tamo gdje ima volje, ima i načina, ali sam posao mora da započne izmedju tri institucije , a svaki dan se računa", kaže nemačka kancelarka Angela Merkel.
Krajem mjeseca ističe rok za preuzimanje preostale svote finansijskog paketa Grčkoj od 7,2 milijarde eura, krajnje neophodne Atini da isplati prispjela dugovanja. Kreditori to uslovljavaju čvrstim grčkim planom reformi, rezanja penzija i dizanja poreza. Bez tog novca, u pitanje se dovodi bas sve, što nije u interesu ni Atine ni Brisela. Ako postoji tačka sporazuma, onda je to želja svih strana da Grci ostanu u euro-zoni. Pitanje je samo, kako?