Linkovi

Propuštene prilike u Evropi posle pada SSSR


Radnici uklanjaju glavu sa spomenika Lenjinu (Arhiva)
Radnici uklanjaju glavu sa spomenika Lenjinu (Arhiva)

Prije četvrt vijeka, raspad Sovjetskog Saveza označio je kolaps komunizma u Evropi i novo doba demokratije, zapadnjačkog liberalizma i ekonomskog rasta širom regiona nekada podijeljenog takozvanom Gvozdenom zavjesom. Međutim, pojedini eksperti smatraju da je tempo razvoja u regionu nejednak i da je zaostajanje za zapadnom Evropom dovelo do napetosti u Evropskoj uniji i rasta popularnosti nacionalističkih pokreta.

Poslednje spuštanje sovjetske zastave simbolizovalo je kraj komunističke dominacije u regionu koji se dvije godine ranije oslobodio totalitarnih vlada uspostavljenih po ugledu na Moskvu. Rođeno je novo doba. Danas, Evropa izgleda značajno drugačije.

"Pad zida pokazao nam je da snovi mogu da se ostvare. Sve može da se mijenja", kaže nemačka kancelarka Angela Merkel.

Sa tim snovima, pojavili su se i razočaranje i spoznaja da pojedine države nisu bile u potpunosti spremne da usvoje zapadne demokratske sisteme Evropske unije.

"Veliki broj tih istočnoevropskih država želio je da se kreće ka Zapadu, modernizmu, demokratiji, liberalizmu i prosperitetu i prilično smo pretjerali kada je riječ o tempu širenja", smatra Aleks Pravda sa Univerziteta Oksford.

Zemlje su, kako je izgledalo, usvojile standarde Evropske unije u borbi protiv korupcije, uvođenju vladavine prava i poštovanju prava kao što je sloboda govora. Sada, međutim, pojedini kažu da uslovi nisu bili dovoljno strogi i da je Zapad izgubio sposobnost da promijeni sovjetske sisteme koji nikada nisu bili zamijenjeni.

"Kada ste u redu, u čekaonici, zaista usvajate prave zakone i pokušavate da se borite protiv korupcije. Kada jednom uđete, nema mnogo podsticaja da ulažete velike napore. Zbog toga mislim da je zapadna Evropa okružena nestabilnim, autoritarnim istočnoevropskim državama fokusiranim na bezbjednost, koje su zaostatak iz sovjetskog doba", kaže Pravda.

Rusija je 1990-ih bila usredsređena na stabilizaciju zemlje, a ne na spoljnu politiku. Tada je, kažu analitičari, Evropa imala šansu da sprovede istinske reforme.

"Evropska unija je u poslednjih 25 godina imala šansu da, bez spoljašnjih prijetnji i pritisaka, pogura svoju agendu. Pojedini kažu da je to propuštena prilika jer sada imamo imigraciju na granicama, te novo jačanje Rusije koja je aktivnija u međunarodnoj politici i vrši pritisak na Evropsku uniju", ističe politički analitičar Gregori Viks.

Današnja Evropska unija podijeljenja je na dva kolosjeka – na zapadu su visoko razvijene članice koje su osnovala savez, a na istoku novije, manje razvijene članice, u kojima je migrantska kriza podstakla rast ultra desničarskih pokreta i kako pojedini strahuju, omogućila Rusiji da širi svoj uticaj.

XS
SM
MD
LG