Linkovi

Prekid traganja za naftom udarac ekonomiji


I republikanci i demokrate u Luizijani priznaju da uvođenje moratorijuma na traganje za naftom na otvorenom moru, posle izlivanja nafte u Meksičkom zalivu, predstavlja veliki udarac za njihovu državu. Iako vladini zvaničnici i mnogi aktivisti za zaštitu životne sredine kažu da je ta privremena odluka bila neophodna za sprečavanje budućih katastrofa, mnoge žitelje Meksičkog zaliva brine mogućnost da se, do nedavno dobro plaćeni poslovi koje je obezbeđivala naftna industrija, više neće vratiti.

Nedavno izlivanje sirove nafte primoralo je mnoge ribarske brodove u delti Misisipija i duž obale Meksičkog zaliva da ostanu u lukama. Ali u državi Luizijani više ljudi je živelo od naftne industrije nego od ribolova. Stupanjem moratorijuma na snagu stotine ih je ostalo bez posla.

Stanovnici delte Misisipija, Vejlon La Font i Metju Čerami, radili su i u ribarskoj i u naftnoj industriji. Sada, kaže Čerami, ima malo posla pa pecaju iz hobija.

“Teško je naći posao, a i ono što nađete nije trajno zaposlenje. Kada je u već lošoj situaciji došao i moratorijum stanje se samo pogoršalo”, priča Čerami.

Njegov kolega, Vejlon La Font izneo je slično gledište.

“Moratorijum je ukinuo traganje za naftom, tako da ljudi koji su to radili više ne grade nove kuće. Svi sada grade ili popravljaju kuće sami.”

Prekid traganja za naftom udarac ekonomiji
Prekid traganja za naftom udarac ekonomiji

I La Font i Čerami vole prirodu i žele da je zaštite od izlivanja nafte, ali Metju Čerami ne veruje da je obustavljanje istraživanja na otvorenom moru bilo neophodno.

"Trebalo bi da razmisle, poboljšaju metod bušenja i nastave, i istovremeno povećaju broj bezbednosnog osoblja, kako bi se posao obavljao bezbedno i ispravno", smatra Čerami.

Takvi stavovi zaprepašćuju mnoge van tog područja, kaže Erik Smit, pomoćnik direktora Instituta za energiju pri univerzitetu Tulejn.

“Oni misle da bi ribari i naftaši, oko toga, trebalo da tuku po ulicama, ali to nije slučaj jer je reč o istim ljudima”, kaže Smit.

On smatra da će moratorijum narednih meseci pogoršati situaciju. Naftna platforma košta million dolara dnevno, pa se kompanijama ne isplati da budu besposlene. Smit dodaje da je posle moratorijuma osam platformi koje su bile na putu za Meksički zaliv preusmereno na druge lokacije, a dve postojeće su premeštene.

"Ako poput kompanije Marfi, koja je jedna od onih koje su premestile svoje platforme, imate nalazišta i u Africi, a vidite da u Meksičkom zalivu nećete moći da crpite naftu nekoliko godina, platformu koju ste iznajmili na pet godina premestićete u Afriku”, objašnjava Smit.

Prekid traganja za naftom udarac ekonomiji
Prekid traganja za naftom udarac ekonomiji

Prema nedavnim izveštajima, američka vlada procenjuje da zbog moratorijuma oko 23 hiljade ljudi moglo da ostane bez posla. Međutim Smit kaže da bi posledice mogle da se osete i drugde u svetu jer ta zabrana znači da bušotine u Meksičkom zalivu neće moći da održe proizvodnju na 1,7 miliona barela nafte dnevno.

"Svetska zajednica ima rezervni kapacitet od samo oko pet miliona barela dnevno, a potrošnja je oko 87 miliona barela. Kada se od toga oduzme proizvodnja u Meksičkom zalivu gubitak je procentualno dvocifren”, priča Smit.

Predsednik Obama kaže da bi moratorijum mogao da bude ukinut i pre 30. novembra, roka koji je odredio Sekretarijat za upravljanje prirodnim resursima, ako komisija koja ispituje posledice katastrofe završi rad ranije. Predsednik smatra da je, bez obzira na ekonomske posledice, bilo neophodno preduzeti mere za zaštitu prirodnih resursa i sprečavanje mogućnosti novih katastrofa u Meksičkom zalivu.

XS
SM
MD
LG