Linkovi

Hosino: Nastavak krize zbog podela u Siriji


Nezavisni analitičar Omar Hosino
Nezavisni analitičar Omar Hosino

Nezavisni analitičar Omar Hosin kaže da bi zbog verske i etničke podeljenosti Sirija mogla više da sledi stopama Iraka, a manje Libije

Da li se sukobi u Siriji izmedju sunita i šiita pretvaraju u verski konflikt i da li bi on mogao da se prelije u susedne zemlje bilo je prvo pitanje koje je kolega Branko Mikašinović postavio nezavisnom političkom analitičaru, Omaru Hosinu.

Hosin: Konflikt u Siriji se menja i postaje sve žešči. Prvih sedam meseci su vodjeni mirni protesti, koji su zatim prerasli u oružane sukobe. Opozicija se uglavnom sastoji od sunita, dok su pristalice režima prevashodno Alaviti. Sunitiski gerilci sada dolaze i iz inostranstva i pridružuju se pobunjenicima, a medju njima su i Pakistanci, Saudijici, Čečeni i drugi. Pored sunita, koji su pod Asadovom upravom imali i još uvek imaju status gradjana drugog reda, Alaviti imaju privilegovan položaj, dok se druge manjine, kao što su Kurdi, bore protiv statusa kvo, da bi ostvarile svoje političke aspiracije, a hriščanske grupe kao i Druzi na jugu nastoje da ostanu neutralni. Ono što postaje sve jasnije jeste da je opozicija uspela da ostvari percepciju da se borbom protiv Asada, vodi borba protiv okupatora zemlje.

Glas Amerike: Da li je prisustvo džihadista u Siriji legitiman razlog za zabrinutost?

Hosin: Jeste, to je ozbiljan problem, pošto pristiže sve veći broj džihadista koje finansijski uglavnom podržavaju salafistički šeici i imami. Do sada imamo dva iskustva sa angažovanjem stranih džihadista u regionalnim sukobiima: prvo u Iraku, što je ostavilo pogubne posledice sa strašnim sektaškim nasiljem, posebno 2006. i 2007, i Libiju gde su strani džihadisti bili angažovani u borbi protiv Gadafija. Medjutim, na izborima održanim posle svrgavanja Gadafija “Muslimansko bratstvo” je pokazalo slabije rezultate nego u bilo kojoj drugoj arapskoj zemlji zahvaćenoj “arapskim prolećem”. Uprkos velikom broju džihadista u Libiji oni nisu bili odlućujući ili destabilizujući faktor. Sirija će biti negde izmedju ove dve zemlje; drugim rečima, ne znamo kom scenariju će se prikloniti, iračkom ili libijskom, mada bi na osnovu svoje verske i etničke podeljenosti ta zemlja ipak mogla da više da sledi stopama Iraka, a manje Libije.

Glas Amerike: Kako bi podeljena opozicija mogla da bude efikasnija u borbi protiv Asadovog režima?

Hosin: Sirija je složena i veoma podeljena zemlja u tri različita smera; prvo, imamo sekularno-islamističku podelu, kao što je to slučaj sada u Egiptu, mada ta podela ustvari postoji i medju pristalicama vlade i opozicije. Drugo, imate arapsko-kurdsku podelu u svetlu kurdskih zahteva za federalizacijom i većom autonomijom, čemu se i islamisti i Arapi protive. I treće, postoji podela izmedju sunita i Alavita, kao i izmedju sunita i drugih manjina, posebno hriščanskih grupa. Sve ove grupe, medjutim, izražavaju bojazan od sunitske dominacije, osvetničkih akcija i krvoprolića. Takva situacija stvara povoljne uslove za nastavak konflikta, pa i održavanje Asadovog režima na vlasti barem za dogledno vreme.
XS
SM
MD
LG