Linkovi

Njuport: Obama još bez suparnika


Frenk Njuport, glavni urednik Galupa.
Frenk Njuport, glavni urednik Galupa.

Frenk Njuport je glavni urednik Galupa, jedne od vodećih, ako ne i vodeće organizacije za istraživanje javnog mnjenja u SAD, koja svakodnevno meri američki „puls“ u raznim oblastima, od politike i ekonomije do religije i društvenih aktivnosti. Na osnovu Galupovih istraživanja, Njuport u razgovoru za naš program objašnjava političku i ideološku razliku između pristalica Demokratske i Republikanske stranke.

Počeli smo s pitanjem da li Galup istražuje kakvog predsedničkog kandidata priželjkuje većina američkih birača? Njuport kaže da odgovor na to pitanje Galup traži u anketama o tome šta Amerikanci smatraju glavnim problemom zemlje.

„Mi jednom mesečno sprovodimo ankete u kojima pitamo šta ispitanike najviše brine. Velika većina njih već duže vreme odgovara da su najozbiljniji problemi sa kojima se zemlja suočava nezaposlenost i ekonomski zastoj. Oni traže predsedničkog kandidata koji će umeti da se uhvati u koštac sa privredom“, navodi Njuport.

Pomenute ankete takođe pokazuju da republikanski i demokratski birači različito tumače uzroke ekonomskih nedaća zemlje, i shodno tome traže ekonomska rešenja.

Konzervativni republikanci, slično pripadnicima pokreta 'Čajanka', smatraju da ključ za eknomski oporavak leži u smanjivanju obima i nadležnosti vlade, kao i državnih socijalnih programa. Oni tvrde da je američka izvršna vlast preglomazna, rasipnička i da stvara sve veći javni dug, koji opterećuje privrednu aktivnost. Demokrate stavljaju ekonomiju u širi okvir u kojem socijalni programi igraju važnu ulogu za zaštitu položaja srednje klase i siromašnih slojeva društva. Oni traže predsedničkog kandidata, koji će najbolje umeti da pomaže ekonomiju, ali i da sačuva postojeće socijalne programe.“

Različite političke filozofije dve stranke potiču od njihovih različitih političkih baza, kaže Njuport.

Američka politika je podeljena po više osnova. Jedna od njih je rasna. Američki crnci i hispanci, kao i veliki broj Azijata, uglavnom glasaju za demokratske kandidate. Visoko obrazovani američki belci su takođe blok koji u neobično visokim procentima podržava demokrate. Posle njih dolaze mlađi birači, koji su mnogo skloniji demokratama nego republikancima. Religioznost takođe igra ulogu. Manje verski nastrojeni birači su uglavnom priklonjeni demokratama. Republikansku bazu, s druge strane čine, stariji, dobrostojeći belci i izrazito religiozni birači. Dve izborne baze su brojčano izjednačene, odnosno svaka uživa automatsku podršku od 40 do 42 odsto biračkog tela.“

Osvajanje većine glasova u mnogome zavisi od masovnosti izlaska na izbore, u čemu republikanci prednjače kaže Njuport. „Izborna energija“, koja je na prošlim predsedničkim izborima bila na strani demokrata, ovog puta je na strani republikanaca. Međutim, prerano je znati ko će osvojiti republikansku nominaciju, kao i da li će taj kandidat zaista osvojiti Belu kuću 2012., dodaje Njuport.

Upravo smo anketirali republikance o tome kojeg od desetak sadašnjih stranačkih kandidata podržavaju. Polovina je odgovorila - nijednog, jer ili ne poznaju kandidate ili im se niko od njih ne dopada“, kaže urednik Galupa.

A, o šansama predsednika Obame da bude reizabran, Njuport kaže:

„Ako se ekonomija oporavi iduće godine, biće teško poraziti Obamu. Ali ako ekonomija bude i dalje u lošem stanju, trka će biti tesna. Međutim, zavisi i od toga i kako će se plasirati republikanski kandidati. Možda je čudno, ali stvari se često svode na to da li se biračima kandidat sviđa ili ne, što je, na primer, bio slučaj sa Obamom.“

Prema poslednjim Galupovim anketama Obama uživa podršku oko 45 odsto Amerikanaca. To je relativno visok procenat s obzirom na teškoće sa kojima se zemlja trenutno bori, zaključio je Njuport.

XS
SM
MD
LG