Grčki parlament usvojio je niz kontroverznih mera štednje u nameri da se zemlja sačuva od bankrotstva, dok se ispred zgrade parlamenta u Atini okupio veliki broj demonstranata koji se protive tim merama.
Hiljade demonstranata su skandirale i mahale zastavama, dok su poslanici raspravljali o smanjenju budžetskih troškova. Okupljena masa manja je u odnosu na sredu, kada je troje ljudi poginulo pošto su demonstranti ubacilli Molotovljeve koktele u jednu banku u centru Atine.
Od Grčke se zahtevalo da usvoji smanjenje budžetskih troškova u iznosu od 30 milijardi dolara, kao deo kontroverznog paketa pomoći Evropske unije i Medjunarodnog monetarnog fonda za izbavljenje grčke privrede, u vrednosti od 145 milijardi dolara.
Usvojene mere uključuju zamrzavanje plata i smanjenje penzija u javnom sektoru, dok kritičari tvrde da te mere najviše idu na štetu siromašnih.
Procenjuje se da je oko 100,000 Grka učestvovalo u demonstracijama održanim u sredu.
Na početku parlamentarne rasprave, grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu poručio je zakonodavcima da je jedina nada Grčke da izbegne bankrotstvo - da pristane na plan EU i MMF-a.
Grčka dužnička kriza potresla je investitore širom sveta, dok analitičari izražavaju zabrinutost da bi mogla da naudi drugim evropskim zemljama, uključujući Portugal i Španiju.