Linkovi

Kritike za EU u vezi sa ljudskim pravima


U 2010. zapadne zemlje nisu vršile dovoljan pritisak na vlade zemalja koje su kršile ljudska prava, zaključak izveštaja Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč"
U 2010. zapadne zemlje nisu vršile dovoljan pritisak na vlade zemalja koje su kršile ljudska prava, zaključak izveštaja Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč"

Organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" u godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu u 2010. kritikovala je zapadne zemlje, posebno Evropsku uniju, da ne vrše dovoljan pritisak na režime koji grubo krše ljudska prava. "Ritualno podržavanje dijaloga i saradnje sa represivnim režimima je često izgovor što se ne čini ništa u pogledu zaštite ljudskih prava“, naveo je u saopštenju izvršni direktor "Hjuman rajts voča", Kenet Rot. U izveštaju se komentariše i da odbrana ljudskih prava "ponekad može da pravi smetnje drugim državnim interesima", i dodaje da ako demokratske "zemlje žele da ispunjavaju te interese umesto ljudskih prava, onda barem treba da imaju hrabrosti da to i priznaju umesto što se kriju iza besmislenih dijaloga“.

Slučajeva kršenja ljudskih prava ima i u zapadnim zemljama kao što je raširena i institucionalizovana diskriminacija Roma u zemljama Evropske unije.

Kritike "Hjuman rajts voča" nisu izbegli ni generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun i visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Ketrin Ešton, dok se izdvaja i predsednik SAD Barak Obama čija je "čuvena elokvencija … ponekad izostajala kada je u pitanju zaštita ljudskih prava".

U 21. izveštaju na 649 stranica, međunarodna organizacija kao primere navodi neuspehe Evropske unije da izvrši pritisak na Uzbekistan i Turkmenistan za poštovanje ljudskih prava, kao i to što je evropski blok odlučio da pokrene dijalog sa Srbijom o pristupanju Uniji uprkos činjenici da vlasti u Beogradu nisu uhapsile i predale Haškom tribunalu optuženog za ratne zločine, Ratka Mladića.

Što se tiče Srbije, u godišnjem izveštaju se pozdravljaju usvajanje rezolucije o Srebrenici i napori vlasti da se nose sa ratnim zločinima, ali se i podseća da je to palo u senku zbog neuspeha Beograda da uhapsi ratnog zločinca Ratka Mladića. U izveštaju se ukazuje da i dalje ima napada na nezavisne novinara kao i da je prisutna diskriminacija romske manjine.

U vezi sa situacijom na Kosovu, navodi se da je kosovski pravosudni sistem i dalje slab, a da su deportacije kosovskih Albanaca iz zapadne Evrope nastavljene što je posebno pogodile manjine – Rome, Aškale i Egipćane. Mišljenje Međunarodnog suda pravde da proglašenjem kosovske nezavisnosti nije prekršeno međunarodno pravo ni Rezolucija 1244 SB UN, imalo je malo uticaja na stanje ljudskih prava na Kosovu, zaključuje "Hjuman rajts voč".

U delu izveštaja o BiH, navodi se da je dugotrajna politička kriza nastavila da koči neophodne reforme, među kojima i ustavne izmene. Nekoliko uspešnih lokalnih suđenja za ratne zločine i prošle godine su bila svetla tačka, ali uznemiravanje nezavisnih novinara i mali broj povratnika i dalje ugrožavaju sliku ljudskih prava u zemlji.

Kada je reč o Hrvatskoj, ocenjuje se da su se ljudska prava našla na dnevnom redu posle izbora novog predsednika koji se zalaže za promovisanje ljudskih prava, kao i otvaranja ključnog poglavlja u pregovorima o članstvu u EU. Ipak, navodi se u izveštaju, i dalje postoji veliki jaz između želje i napretka na polju ljudskih prava. Dodaje se i da je malo toga urađeno na rešavanju problema povratka Srbia izbeglih iz Hrvatske koji su u međuvremenu izgubili svoje stanarsko pravo.

XS
SM
MD
LG