Dvadeset pet godina nakon pada Berlinskog zida, ujedinjena Njemačka često se izdvaja kao primjer zbog transformacije u najbogatiju evropsku zemlju. Međutim, njemačka ekonomija nije lišena problema. U nekadašnjoj zapadnoj Njemačkoj postavljaju se pitanja zbog nastavka isplaćivanja subvencija bivšem istoku. Obnovljene tenzije sa starim protivnikom iz perioda Hladnog rata – Rusijom – takođe ugrožavaju njemački izvoz i ekonomski rast.
Drezden, grad u bivšoj istočnoj Njemačkoj, bio je gotovo razoren tokom bombardovanja savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata, dijelom ga je obnovila komunistička vlada. Od ujedinjenja 1990. godine, državna podrška i investicije pomogli su Drezdenu da preraraste u grad sa razvijenom industrijom i kulturom. Zamjenik gradonačelnika Dirk Hilbert kaže da su Drezden i ostali istočni gradovi uspješne priče ujedinjene Njemačke.
“Tri grada – Drezden, Lajpcig, Jena - vrhunski su primjeri dobro obavljenje strukturne transformacije.”
Nasuprot Drezdenu je Dortmund, bivši industrijski centar u zapadnoj Njemačkoj. Stopa nezaposlenosti u tom gradu je 12,4 odsto – skoro dvostruko više od nacionalnog prosjeka – dok dug iznosi više miliona dolara. Zajednice na zapadu, poput Dortmunda, od 1990. plaćaju obavezne “solidarne subvencije” za poboljšanje životnog standarda u bivšoj istočnoj Njemačkoj. Međutim, gradonačelnik Dortmunda Ulrih Zirau kaže da ne može da objasni građanima zašto i dalje plaćaju taj porez.
“Zajednice na zapadu moraju da uzimaju kredite da bi pomogli onima na istoku. To je potpuno naopako. Moramo da se zadužujemo da bismo pomogli istočnim gradovima u kojima je dobra situacija.”
Kancelarka Angela Merkel je početkom mjeseca pozdravila doprinos zapada ujedinjenju zemlje.
“Uspjeli smo da uhvatimo korak uz ogromnu podršku saveznih država u zapadnoj Njemačkoj. Danas, imamo područja koja cvjetaju što je u to vrijeme obećao kancelar Helmut Kol.”
Zabrinutost u pogledu ekonomije podstakli su i nedavni geopolitički potresi. Ruska podrška pobunjenicima u Ukrajini primorala je Njemačku, Sjedinjene Države i druge zapadne države da uvedu sankcije pojedincima i kompanijama u Rusiji. Kremlj je uzvratio ograničenjima na uvoz. Glavni ekonomista u Udruženju njemačkih privrednih komora, Folker Trajer očekuje pad izvoza u Rusiju za 20 odsto.
“Naročito u istočnoj Njemačkoj imamo nekolliko malih i srednjih preduzeća koja su stvarno usredsređena na poslovanje sa Rusijom i Ukrajinom. Međutim, niko ne pominje obeštećenje, iako o tome postoji politička odluka. Kompanije snose teret.”
Trajer dodaje da je teško pogođen čuveni njemački inženjerski i mašinski sektor.
“Za taj sektor, Rusija je četvrto najvažnije tržište u svijetu.”
Pogoršanje odnosa istoka i zapada moglo bi da pogodi Njemačku više od ostalih evropskih zemalja. Međutim, analitičari kažu da je usporavanje rasta u ekonomijama u razvoju i u eurozoni dovelo do zastoja u njemačkoj privredi – koja pokreće ekonomski rast Evropske unije.