Lideri Francuske i Njemačke su nakon ključnih razgovora u Parizu predložili veću povezanost unutar eurozone, uključujući i izbor predsjednika, ali nisu nagovijestili izdvajanje većih sredstava za fond za pomoć ili prodaju euroobveznica.
Razgovori njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nikole Sarkozija u Parizu bili su još jedan pokušaj dvije najveće evropske ekonomije da povrate povjerenje investitora u eurozonu. Nakon dva sata razgovora, ponuđena su određena rješenja, među kojima i osnivanje ekonomske vlade tog bloka.
"U toj ekonomskoj vladi bili bi šefovi država i vlada i sastajali bi se dva puta godišnje, ili češće, ukoliko to bude potrebno. Bio bi izabran stalni predsjednik na dvije i po godine”, kazao je francuski predsednik.
Sarkozi i Merkel su istakli da nema potrebe da se povećava fond za pomoć eurozone, niti da se izdaju euroobveznice.
"Mislim da se Evropa ne nalazi u situaciji kada je potrebno da pribjegava drastičnim mjerama, ali da takodje ne možemo da riješimo ove probleme samo jednim potezom. Ono što smo predložili je sredstvo pomoću kojeg možemo sada da riješimo krizu i postepeno povratimo povjerenje. Mislim da nam euroobveznice neće pomoći u tome.”
Dužnička kriza ozbiljno je ugrozila eurozonu. Grčkoj, Irskoj i Portugalu je do sada bila potrebna hitna finansijska pomoć, dok se strahuje i u pogledu situacije u Španiji i Italiji. Lideri Njemačke i Francuske saglasni su da je od suštinske važnosti zadržati zajedničku evropsku valutu.
"Želimo da izrazimo apsolutnu spremnost da odbranimo euro i da preuzmemo naše specifične obaveze u Evropi, kao i da imamo u potpunosti jedinstvene stavove i predloge o svim ovim pitanjima”, naglasio je Sarkozi.
Visoki evropski zvaničnici takođe su predložili uvođenje poreza na finansijske transakcije u Evropi. Zatražili su i od 17 zemalja eurozone da do sredine naredne godine unesu u ustav odredbu o balansiranju budžeta. Njemačka kancelarka kazala je da nema jednog rješenja za probleme u eurozoni. Da li investitori smatraju da će bliža ekonomska saradnja pomoći da se okonča kriza, trebalo da bi da bude poznato sjutra, nakon otvaranja evropskih tržišta.