Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, u Briselu su vidno zabrinuti podrškom kakvu je, od gotovo petine onih koji su izašli na birališta, dobila ekstremna desnica. S tim u vezi upućene su poruke francuskim glasačima i, ne samo njima da se, umjesto populističkim parolama i razbijanju Evropske unije, što ekstremna desnica zagovara, okrenu gradnji bolje budućnosti za sve.
Suzdržavajući se od komentarisanja toga da li će naredni francuski predsjednik biti socijalista ili pripadnik desnog centra, evropski zvaničnici su danas svoje reakcije fokusirali na zabrinjavajuće okretanje krajnjoj desnici Evropljana. Posljednji primjer je ultra desnica Le Penove, koja je na izborima dobila 18 posto glasova. Tim povodom iz Evropske komisije ukazuju da ta institucija i njen predsjednik, Žoze Manuel Barozo, nikada nisu podržavali rast desnice- naprotiv.
"Predsjednik Evropske komisije i svi komesari apeluju na sve evropske političare koji su privučeni idejama radikalnih partija da budu oprezni jer su te ideje protiv onih ideja koje su vodile stvaranju EU. To je važilo juče, važi danas i važi za sve evropske članice", kazao je portparol Evropske komisije Olivije Bejli.
Odjek rezulalata prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj i rasta popularnosti ekstremne desnice se čuo i u Luksemburgu, gdje su se danas okupili evropski ministri vanjskih poslova. Neki od njih, imajući sličan problem kod kuće, smatrali su za potrebno da upozore.
"Rast popularnosti ekstremno desnih političkih partija u Francuskoj, Belgiji ili bilo gdje drugdje, ostaje razlog zabrinutosti u Evropi danas. Francuski narod bi trebao da iskoristi priliku drugog kruga predsjedničkih izbora, ali u u drugom krugu neće biti ektremnih desnih političkih partija", kazao je potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih poslova, Didije Rejnders.
"Da sam ja francuski predsjednik, istražio bih zašto je oko jedne petine Francuza glasalo za ekstremno desni Nacionalni front. Ako stalno govorimo o Šengenu, snažnijoj imigracijskoj politici i francuskom isključenju, stalno hranimo Nacionalni front. A Nacionalni front znači- nema eura, nema Evrope, što svakako nije pravi put", upozorio je ministar vanjskih poslova Luksemburga, Žan Aselborn.
Očekuje se da će u briselskim institucijama ovih dana i sedmica biti više riječi i diskusija o skretanju udesno Evropljana, što se, u dobroj mjeri, pravda krizom i strahom za egzistenciju, ali što kao rezultat ima podršku onima koji kao prvu metu svojih napada vide baš evropsku asocijaciju država.