Linkovi

Ekstremne vremenske pojave sve češće


Ekstremne vremenske pojave sve češće
Ekstremne vremenske pojave sve češće

U proteklih 50 godina, globalno zagrevanje dovelo je do promena u ekstremnim klimatskim pojavama kao što su vreli talasi, rekordno visoke temperature, i - u mnogim oblastima - obilne padavine. To je zaključak novog izveštaja Međuvladine komisije za klimatske promene, koji upozorava zemlje širom sveta da preduzmu korake kako bi se pripremile za promene koje dolaze.

Ekstremne vremenske pojave zadesile su brojne delove sveta 2011. Sve je počelo 1. januara prošle godine, u Sinsinatiju u Arkanzasu.

Čula se buka kao da se približava voz. Osećalo se kretanje vetra, kuća se tresla, nama je to više ličilo na zemljotres”, priča Bil Ving, kućevlasnik iz Arkanzasa.

Prošle godine, širom SAD zabeleženo je oko 1.600 tornada. Drugi delovi sveta iskusili su sličnu, ekstremnu klimu. Padavine na Tajlandu bile su 80 odsto veće od proseka u kišnoj sezoni, a prestonica Bangkok je poplavljena. Godinu dana ranije, Rusija je imala najvrelije leto u proteklih 500 godina.

Jasno je da se vreli talasi povećavaju i po učestalosti i trajanju. Drugi važan zaključak je da su sve češći slučajevi ekstremnih padavina”, navodi Radžindra Pačauri, predsednik Medjuvladine komisije za klimatske promene.

U izveštaju komisije se ističe da će se taj trend nastaviti kako temperature na planeti rastu.

Zapravo, ako pravimo projekcije za budućnost, vreli talasi koji se trenutno odvijaju jednom u 20 godina do kraja veka će se dešavati svake druge godine", ističe Pačauri.

Sa klimatskim promenama ne dovodi se u vezu nijedna specifična vremenska pojava, ali stručnjaci tvrde da ugljen-dioskid i drugi gasovi, koji se isppuštaju sagorevanjem fosilnih goriva – zagrevaju atmosferu. Pačauri dodaje da će takvi vremenski uslovi verovatno izazvati intenzivnije suše, obilnije kiše i snažnije oluje.

Sve se svodi na to da moramo da stabilizujemo koncentraciju tih štetnih gasova”.

Ekstremne vremenske nepogode su takođe skupe – u proseku koštaju 80 milijardi dolara godišnje. Studija komisije takodje pokazuje da siromašnije nacije plaćaju višu cenu – u dolarima i izgubljenim životima – jer imaju najmanju mogućnost da odgovore na te pojave.

Izveštaj se poziva na rezultate više hiljada naučnih studija. Njegovi urednici kažu da je dovoljno toga poznato da bi se donosile dobre odluke o prilagođavanju i ublažavanju rizika prirodnih katastrofa, povezanih sa klimatskim promenama.


XS
SM
MD
LG