Plan kakav je danas objavila Evropska komisija predvidja da svaku buduću bankovnu krizu gase oni gdje je i nastala - banke i akcionari, umjesto, kao što je to do sada bio slučaj, da se dubioze poravnavaju javnim budzetom, što će reći - da to iz svojih dzepova čine obični gradjani, poreski obveznici.
Prijedlog je jednostavan i zato u EK vjeruju da je ostvariv - da se sve buduće eventualne finansijske krize riješe tamo gdje su i nastale - medju bankama i njihovim akcionarima - oni koji u dobra vremena ubiru dividende, moraju u loša nešto i da plate, jednostavna i logična je ideja EK.
"I mi ne želimo da poreski obveznici budu obavezni i da plaćaju bankama. Prekinućemo tu vezu izmedju bankovne krize i javnih budžeta, novca poreskih obveznika", kaže evropski komesar za unutrašnje tržište Mišel Barnije.
Taj jednosmjerni tok novca, kojeg ima sve manje, treba stati, odlučni su u Komisiji, prisjećajući se da su na ime "prve pomoći" finansijskim institucijama u periodu od 2008. do prošle godine odvojili astronomskih 4 i po triliona eura!?
Prijedlog predvidja da su banke dužne da sačine planove oporavka, koji će stupiti na snagu ako i kada njihove finansijske i nacionalne vlasti to odluče, dovodeći na čelna mjesta specijalne menadžere da osnaže slabe institucije. Svaki štediša bi, prema tom prijedlogu, morao na stranu da ostavi jedan posto svoga depozita, uz garancije države, kako bi se formirao poseban fond, aktiviran u sluičaju finansijske uzbune.
"Ne želimo da se ubuduće države članice nadju satjerane u ćošak, bez druge opcije nego da, izbjegavajući katastrofu, upumpavaju javna sredstva. Akcionari i bankari moraju preuzeti svu odgovornost", navodi Barnije.
Biće o ovome još riječi na narednom evropskom summitu, planiranom za kraj ovog mjeseca ali, čini se da, konačno, na finansijskom polju Unije pušu neki novi vjetrovi i da se Brisel dozvao pameti- umjesto da grabi novac gdje ga ima sve manje, iz džepova običnih Evropljana, okrenuo se žarištu problema.
Prijedlog je jednostavan i zato u EK vjeruju da je ostvariv - da se sve buduće eventualne finansijske krize riješe tamo gdje su i nastale - medju bankama i njihovim akcionarima - oni koji u dobra vremena ubiru dividende, moraju u loša nešto i da plate, jednostavna i logična je ideja EK.
"I mi ne želimo da poreski obveznici budu obavezni i da plaćaju bankama. Prekinućemo tu vezu izmedju bankovne krize i javnih budžeta, novca poreskih obveznika", kaže evropski komesar za unutrašnje tržište Mišel Barnije.
Taj jednosmjerni tok novca, kojeg ima sve manje, treba stati, odlučni su u Komisiji, prisjećajući se da su na ime "prve pomoći" finansijskim institucijama u periodu od 2008. do prošle godine odvojili astronomskih 4 i po triliona eura!?
Prijedlog predvidja da su banke dužne da sačine planove oporavka, koji će stupiti na snagu ako i kada njihove finansijske i nacionalne vlasti to odluče, dovodeći na čelna mjesta specijalne menadžere da osnaže slabe institucije. Svaki štediša bi, prema tom prijedlogu, morao na stranu da ostavi jedan posto svoga depozita, uz garancije države, kako bi se formirao poseban fond, aktiviran u sluičaju finansijske uzbune.
"Ne želimo da se ubuduće države članice nadju satjerane u ćošak, bez druge opcije nego da, izbjegavajući katastrofu, upumpavaju javna sredstva. Akcionari i bankari moraju preuzeti svu odgovornost", navodi Barnije.
Biće o ovome još riječi na narednom evropskom summitu, planiranom za kraj ovog mjeseca ali, čini se da, konačno, na finansijskom polju Unije pušu neki novi vjetrovi i da se Brisel dozvao pameti- umjesto da grabi novac gdje ga ima sve manje, iz džepova običnih Evropljana, okrenuo se žarištu problema.