Tek što što su gradjani zapadnobalkanskih država počeli da uživaju pogodnosti slobodnih putovanja prostorom Šengena, to , kako mnogi smatraju, posebno vrijedno obilježje Unije doživljava udarce sa različitih strana. Rezultat uporne brige evropskih članica za vlastitu sigurnost biće: krajem ove godine će na snagu stupiti mehanizam privremene suspenzije slobodnog kretanja, po kojem će svaka od članica moći kada zaželi ponovo uspostaviti kontrole na svojim granicama.
Gotovo da se mogao i očekivati ovakav rasplet situacije u kojoj su prvo Italija, pa Francuska, zatim i Danska uvodile kontrole na nacionalnim granicama, Holandjani uporno insistirali na sličnom pravu, a Nijemci sa svoje strane, odlučili da su im češki autobusi sumnjivi, te tako redovno kontrolišu više od pola autobusa sa češkim tablicama na svojim auto-putevima.
Konačno su se ministri unutrašnjih poslova Unije sporazumjeli, zaobilazeći Evropski parlament, da što prije, očekivati je do kraja ove godine, uspostave mehanizam privremene suspenzije Šengena. A kako izgleda život bez njega? Najbolje znaju oni, poput Britanaca, koji su izvan njega...
“Na putu od Londona do Brisela Eurostarom je moj pasoš kontrolisan tri puta, a karta dvaput; molim vas, budite zahvalni da većina vas nema ovakve kontrole u Šengenu i molim vas, sačuvajte tu slobodu kretanja kako bi i Britanci mogli jednog dana da u njoj uživaju", kaže Sara Ladford, članica Evropskog parlamenta iz Velike Britanije.
Ako smo svjedoci urušavanja vrijednosti kakve su krasile EU, postavlja se pitanje, tačnije dva - zašto i da li će, u vrijeme kada se približi trenutak proširenja na prostor Zapadnog Balkana, to biti Unija kojoj se vrijedi pridružiti?
"Sigurno, sada vlada velika nesigurnost u Evropskoj uniji zbog Grčke i cele krize u EU, i svako pokušava da ojača svoj stav, znači države članice žele da sebe ojačaju, parlament da sebe osigura, itd, ali naravno, što se tiče Balkana, to sve najviše dovodi do nesigurnosti, a to je pitanje kakva će biti Evropska unija za 10 ili 15 godina kada će joj balkanske države pristupiti, i da li je to još ta EU o kojoj su ljudi sanjarili”, kaže analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Aleksandra Stiglmejer.
Nešto svjetla ovoj priči daje obećanje Evropske komlisije da se neće pomiriti sa ovakvim rješenjem i da će nastaviti užurbano da radi na novom, običnim gradjanima, putnicima, prihvatljivijem. Što se tiče EP, njegovi su članovi, u znak protesta, blokirali nekoliko zakona iz domena unutrašnjih poslova, neobično važnih Savjetu ministara, koje se smatra glavnim krivcem. U najkraćem, biće još borbe u evropskim institucijama, ali biće i novih kontrola na evropskim granicama.
Gotovo da se mogao i očekivati ovakav rasplet situacije u kojoj su prvo Italija, pa Francuska, zatim i Danska uvodile kontrole na nacionalnim granicama, Holandjani uporno insistirali na sličnom pravu, a Nijemci sa svoje strane, odlučili da su im češki autobusi sumnjivi, te tako redovno kontrolišu više od pola autobusa sa češkim tablicama na svojim auto-putevima.
Konačno su se ministri unutrašnjih poslova Unije sporazumjeli, zaobilazeći Evropski parlament, da što prije, očekivati je do kraja ove godine, uspostave mehanizam privremene suspenzije Šengena. A kako izgleda život bez njega? Najbolje znaju oni, poput Britanaca, koji su izvan njega...
“Na putu od Londona do Brisela Eurostarom je moj pasoš kontrolisan tri puta, a karta dvaput; molim vas, budite zahvalni da većina vas nema ovakve kontrole u Šengenu i molim vas, sačuvajte tu slobodu kretanja kako bi i Britanci mogli jednog dana da u njoj uživaju", kaže Sara Ladford, članica Evropskog parlamenta iz Velike Britanije.
Ako smo svjedoci urušavanja vrijednosti kakve su krasile EU, postavlja se pitanje, tačnije dva - zašto i da li će, u vrijeme kada se približi trenutak proširenja na prostor Zapadnog Balkana, to biti Unija kojoj se vrijedi pridružiti?
"Sigurno, sada vlada velika nesigurnost u Evropskoj uniji zbog Grčke i cele krize u EU, i svako pokušava da ojača svoj stav, znači države članice žele da sebe ojačaju, parlament da sebe osigura, itd, ali naravno, što se tiče Balkana, to sve najviše dovodi do nesigurnosti, a to je pitanje kakva će biti Evropska unija za 10 ili 15 godina kada će joj balkanske države pristupiti, i da li je to još ta EU o kojoj su ljudi sanjarili”, kaže analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Aleksandra Stiglmejer.
Nešto svjetla ovoj priči daje obećanje Evropske komlisije da se neće pomiriti sa ovakvim rješenjem i da će nastaviti užurbano da radi na novom, običnim gradjanima, putnicima, prihvatljivijem. Što se tiče EP, njegovi su članovi, u znak protesta, blokirali nekoliko zakona iz domena unutrašnjih poslova, neobično važnih Savjetu ministara, koje se smatra glavnim krivcem. U najkraćem, biće još borbe u evropskim institucijama, ali biće i novih kontrola na evropskim granicama.