Linkovi

EU pokušava da stabilizuje tržišta


Evropski komesar Oli Ren na konferenciji za novinare u Briselu
Evropski komesar Oli Ren na konferenciji za novinare u Briselu

Grčka je danas imenovala novog premijera, Italija planira da uskoro povuče isti potez, a evropski lideri pokušavaju da povrate povjerenje finansijskih tržišta i spriječe pogoršanje ekonomske krize.

Grčka je izabrala bivšeg potpredsjednika Evropske centralne banke Lukasa Papadimosa za predsjednika prelazne vlade, čiji zadatak je usvajanje oštrih uslova iz evropskog plana za prevazilaženje dužničke krize. Italija je korak bliže formiranju vlade nacionalnog jedinstva, dok se nagađa da bi premijera Silvija Berluskonija mogao da nasljedi jedan od vodećih ekonomista, bivši evropski komesar Mario Monti.

Cilj je povratak povjerenja u dvije problematične ekonomije i njihovo političko vođstvo i stabilizacija finansijskih tržišta, kako bi se izbjegle kobne posljedice o kojima se proteklih dana govori u medijima. Tom ishodu nadaju se i evropski lideri.

“Njemačka ima samo jedan cilj, a to je stabilizacija eurozone u trenutnom obliku. Vjerujemo da je ova eurozona u mogućnosti da povrati široko povjerenje u svaku zemlju”, kaže njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ekonomista Ben Mej iz londonske kompanije “Kapital ekonomiks” međutim smatra da nije sve u imidžu i povjerenju. Mej ističe da je dug Italije toliko velik da ga ta zemlja, iako je osma po veličini ekonomija u svijetu, neće moći da otplati. To će, kako navodi, imati ogromne regionalne i globalne posljedice.

“Strahovanja u pogledu situacije u Italiji sve su veća. Postoji stvarna mogućnost da će ta zemlja možda morati da proglasi stečaj kako bi svela dugove na održivi nivo.”

Ekonomista Lejla Simona Talani, koja je rođena u Italiji, kaže da su ta strahovanja neosnovana.

“Ne smatram da riječ o neodrživom nivou duga. Znam da ostatak svijeta misli da nije moguće izaći iz tako ogromnog duga. I stvarno je riječ o izuzetno velikom dugu. Italijani međutim znaju da ga oni finansiraju i da će vjerovatno nastaviti da to rade, čak i u većem procentu nego ranije.”

Evropska unija nameće oštre uslove za nastavak pomoći ekonomijama u krizi i insistira na strožijem nadzoru. Iz Brisela danas stižu nova upozorenja.

“Izgledi za evropsku ekonomiju su nažalost sumorni. Ova procjena je sada poslednji poziv na akciju. Oporavak u Evropskoj uniji je stao i postoji rizik od nove recesije ukoliko se ne preduzme odlučna akcija. Za podsticanje rasta i otvaranje radnih mjesta ključno je vratiti povjerenje u fiskalnu održivost i finansijski sistem, kao i ubrzati reforme kako bi se pospješio evropski potencijal za rast”, ističe evropski komesar za monetarnu politiku Oli Ren.

Mjere štednje, koje unija zahtijeva, već izazivaju socijalne nemire, naročito u Grčkoj. Protesti se organizuju i u Britaniji gdje su, između ostalih, studenti početkom nedjelje protestovali zbog povećanja školarine. To je rezultat vladinih rezova čiji cilj je da se izbjegne italijanski Ili grčki scenario. Pojedini eksperti su pak zabinuti zbog pristupa zasnovanog na štednji, koji bi mogao da dovede do dugogodišnje recesije u pojedinim zemljama i zalažu se za ciljanu potrošnju kako bi se stimulisao rast.

“Gubite kompetitivnost, produktivnost. Tako da morate da ulažete”, smatra Lejla Simona Talani.

Evropski lideri teško će se međutim odlučiti na taj potez, s obzirom na to da su usredsređeni na smanjenje duga i ubjeđivanje banaka i investitora da, uz određenu pomoć, problematične zemlje mogu da žive od sredstava kojima trenutno raspolažu.

XS
SM
MD
LG