Linkovi

SAD i bezbednost u Evropi


Komandant međunarodnih bezbednosnih snaga Džon Alen i sekretar za odbranu Lion Paneta na sastanku NATO-a u Briselu
Komandant međunarodnih bezbednosnih snaga Džon Alen i sekretar za odbranu Lion Paneta na sastanku NATO-a u Briselu

Kada je predsednik Obama u januaru objavio svoju novu globalnu vojnu strategiju, stavio je naglasak na Aziju i usmerio budžetske odluke na razvoj vazdušnih i pomorskih mogućnosti i specijalnih operacija, koje su najprimerenije mogućim bezbednosnim opasnostima u regionu. To je pokrenulo pitanja u pogledu bezbednosti u Evropi, čiji su glavni vojni partner - Sjedinjene Države.

Prošlomesečna ceremonijalna promena komandanta američkog Armijskog odreda u Evropi, imala je uobičajeni sjaj i zvaničnost. Ali novi komandat je znao da će mu deo posla biti da prepolovi borbene snage. Predsednikova nova vojna strategija podrazumeva povlačenje dve od četiri armijske borbene brigade stacionirane u Evropi. S obzirom da se američki vojni budžet smanjio, plan je fokusiranje na pomorsku silu i vazdušne mogućnosti koje više odgovaraju ogromnim prostranstvima Azije i Pacifičkog okeana i na specijalne snage za protivterorističke misije.

Sjedinjene Države su preduzele određene mere da ponovo uvere evropske saveznike da su i dalje snažno posvećene njihovoj bezbednosti. One će smenjivati trupe na obuci u Evropi i uputile su i sekretara za odbranu Liona Panetu i državnu sekretarku Hilari Klinton na nedavnu bezbednosnu konferenciju u Nemačkoj. Sekretar za odbranu je doneo istu poruku ministrima odbrane koji su se sastali u sedištu NATO-a u Briselu. Američki zvaničnici shvataju da u Evropi i dalje postoje određene bezbednosne opasnosti, uključujući iranske raketne i nuklearne programe, ali to verovatno nisu pretnje na koje će biti potrebno odgovoriti kopnenim snagama.

Generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen, kaže da ga ne zabrinjava povlačenje dve od četiri američke armijske brigade. Ipak, on je izjavio za Glas Amerike da evropske zemlje treba da shvate važnost okretanja vojnih prioriteta Sjedinjenih Država prema istoku.

„Vojna strategija Sjedinjenih Država je jasan signal evropskim saveznicima da moraju da preuzmu odgovarajuću odgovornost za sopstvenu bezbednost. Mi operišemo pod opterećenjem sve manjih vojnih budžeta zbog ekonomskih teškoća. Prema tome, treba da povećamo efikasnost izvora kojim raspolažemo tako što ćemo da ih udružimo i podelimo, kroz multinacionalnu saradnju, umesto čisto nacionalnih rešenja.“

S obzirom da će se obim američkih trupa u Avganistanu smanjivati tokom naredne tri godine, nova vojna strategija pokreće različita pitanja za jednog analitičara stacioniranog u Briselu. Žil Merit iz Bezbednosnog i vojnog programa, kaže da evropske države moraju da osiguraju dalji uticaj na Vašington, naročito u pogledu bilo kakve buduće intervencije poput onih u ratovima u Avganistanu i Iraku.

„Misim da Evropljani vide svoj interes kao nešto što je i dalje koliko je god moguće blisko Amerikancima, da bi se ograničio uticaj ako ništa drugo. Moramo da pokušamo i učinimo američki način odlučivanja multilateralnijim nego što je bio.“

Potpuni uticaj preusmerenja američkih vojnih prioriteta prema Aziji se neće osetiti narednih godina. Ali on svakako navodi evropske vojne zvaničnike i analitičare da razmisle o tome i planiraju budućnost u kojoj će njihov najjači saveznik, Sjedinjene Države, biti sve više fokusiran negde drugde.

XS
SM
MD
LG