Protekle se godine Evropska unija borila sa ekonomskom krizom, od bankrota spašavala Grčku i Irsku, ali je, pored toga, uspjela formirati i svoje spoljno-političko tijelo, kao i dati pozitivne signale Zapadnom Balkanu. Započeo je, tako, rad na izradi prvog bloka pitanja za Srbiju i njen kandidatski status, Crna Gora je taj status i zvanično dobila, a BiH se konačno priključila ostatku Balkana, na bijeloj šengenskoj listi.
Kada je riječ o Uniji, nju je godine iza nas potresala finansijska kriza, koja je opasno pretila samim temeljima zajedničke valute i Unije. Počelo je od Grčke, čiji je budžetski deficit, što će reći prekomjerno vladino trošenje, dugo skrivan od zvaničnog Brisela, izašao na vidjelo u svoj svojoj veličini - gotovo 14 posto bruto-naciopnalnog dohotka gutala je vlada u Atini za svoje funkcionisanje, dok je granica dozvoljenog tek tri posto.
Reagovali su u Briselu, zajedno sa Medjunarodnim monetarnim fondom, sačinili fond jednokratne pomoći, ali, kažu kritičari, ne dovoljno brzo i žustro, dajući Grcima šansu da odugovlače sa mjerama štednje... Nije trebalo dugo čekati - tržište novca je reagovalo visokim kamatama na posudbu novca ne samo Grčkoj, već i potencijalnim kandidatima za bankrot: Španiji, Portugalu, Italiji, što je ukazalo - sam novac nije rješenje.
Jasno, krizu plaćaju oni koji za nju nisu krivi- obični ljudi, radnici, kojima ostaju samo protesti..
A krajem novembra se Grčoj u traženju evropske pomoći pridružila Irska, koja je od Brisela i Medjunarodnog monetarnog fonda tražila oko 90 milijardi eura za konsolidaciju bankarskog sektora - zauzvrat, uz novac, dobila je i oštre mjere štednje koje, pored ostalog, kao i u grčkom slučaju, podrazumjevaju nove poreze, gašenje socijalnih fondova, što opet predstavlja višesturuke udare na najslabije kategorije stanovništva...medjutim, u vrijeme krize vlada se bavi tek pukim preživljavanjem, a socijalne probleme gura u stranu.
Po strani od ekonomske i finansijske krize protekle godine se radjao i evropski servis za vanjske poslove, služba u službi visoke predstavnice EU, Ketrin Ešton. Biće to najveće diplomatsko tijelo na planeti sa hiljadama službenika, stotinama političkih analitičara i sigurnosnih eksperata, kriznim štabovima i obavještajnim centrima...
Ideja je jednostavna - od početka ove, 2011. godine, Evropski servis za vanjske poslove bi trebalo i na diplomatskom planu da gradi sliku evropskog džina, za sada dokazanog na globalnom polju ekonomije...Biće tu, kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana novih-starih lica, poput slovačkog diplomate, Miroslava Lajčaka, kojeg je engleska baronesa postavila za direktora za Zapadni Balkan...
Evropska unija i Zapadni Balkan
A kada je riječ o regionu, njegovo stanje je najbolje opisala Komisija u redovnom godišnjem izvještaju - tako je, u slučaju Srbije, krenuo proces briselskih pitanja i beogradskih odgovora, proces koji bi se mogao okončatisticanjem kandidatskog statusa do kraja 2011...
Evropljani su prepoznali da je Srbija protekle godine dosta činila - posebno na dobrosusjedskim odnosima sa Hrvatskom i BiH, medjutim, očekuje se tek ozbiljan dijalog sa Prištinom oko otvorenih pitanja, važnih za svakodnevni život gradjana. Uz to, nezaobilazno je uspješno zaključiti i saradnju sa Haškim sudom, bez koje neće biti nastavka integracijskog procesa, upozoreno je sa više evropskih strana...
"Srbija je u stanju da ispuni zahtjeve Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju I nastavlja saradnju sa Haškim sudom. Ta saradnja će i dalje da bude od ključne važnosti za članstvo zemlje u EU", podsetio je komesar za proširenje Štefan File.
Evropski su lideri na decembarskom samitu potvrdili preporuku Komisije za Crnu Goru - postala je zemlja kandidat, sa još uvijek otvorenim datumom početka završnih pregovora...Crnoj Gori se, jednostavno, ostavlja još vremena da osnaži institucije, ali i parlamentarnu kontrolu vlasti - ukazuje se tako da iako postoje pravni I institucionalni temelji, demokratske institucije ne rade dovoljno dobro, niti je zadovoljavajuća impementacija donijetih zakona...
I konačno, odlukom ministara unutrašnjih poslova EU, BiH i Albanija su dobile zeleno svjetlo da se pridruže bijeloj šengenskoj listi i njihovi gradjani od 15. decembra slobodno putuju Evropom...
A šta očekivati od 2011-te? Da bude nešto lakša od minule godine, da popusti ekonomska kriza, otvore se perspektive i izgubi na snazi osjećaj kakav vlada medju ne malim brojem Evropljana da je posljednje što im sada treba, proiširenje društva unutar Unije...vrata će se kako-tako, otvoriti još za Hrvatsku, moguće 2012. a svi ostali sa Zapadnog Balkana će morati svojski raditi na sebi i reformama, kako bi dokazali da im je mjesto sa druge strane
evropske granice...