Evropski lideri okupljeni u Briselu dogovorili su se o novim mjerama pomoći Grčkoj i podržali zaključenje pregovora sa Hrvatskom što bi do kraja mjeseca trebalo biti i formalizovano. Time se otvara prostor da se do kraja godine potpiše i sporazum o pristupanju Hrvatske Uniji sredinom 2013. godine.
Sve dok Atina bude ispunjavala oštar program štednje, čija posljednja, najoštrija verzija tek treba proći grčki parlament, Brisel će, potpomognut Medjunarodnim monetarnim fondom, ispunjavati obećano - finansijski pomagati posrnulu grčku ekonomiju i državu. To konretno znači da će, ukoliko naredne sedmice parlament u Atini glasa za mjere štednje, toj zemlji po hitnom postupku biti upućena naredna rata povoljnog evropskog novca u visini od 12 milijardi eura. Dio je to ukupne sume od 110 milijardi eura paketa finansijske pomoći. Niko ne želi govoriti o situaciji u kojoj bi parlament odbio mjere štednje grčke vlade. Država bi u tom slučaju već sredinom narednog mjeseca i formalno bankrotirala.
“Moramo proći kroz oštre mjere štednje, ali bez budžetske konsolidacije neće biti perspektive. Grčka će vlada morati da pokaže stanovništvu da budžet drži pod kontrolom, a kada to ostvari, imaće i rast i zapošljavanje,” istakao je predsjednik Evropskog savjeta, Herman Van Rompuj.
Predsjednik, Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo je poručio:
“Vjerujem da se još jednom pokazala stvarna rješenost EU da učini sve što je neophodno kako bi se sačuvala finansijska stabilnost eurozone i kako bismo, radeći zajedno sa našim grčkim partnerima, osnažili evropsko upravljanje tim procesom. Danas je preduzet važan korak u tom smjeru.”
Zaista, priča o Grčkoj je prerasla samu Grčku i u prvi plan je stavila budućnost eura i mehanizama njegove kontrole. A da su oni neophodni pokazuju primjeri, za koje treba zahvaliti krizi, pa potom Atini, Dablinu, Lisabonu.
I ovdje nije samo riječ o novcu kojim bi se zatvarale budžetske rupe. Riječ je i o kapacitetima njegove apsorpcije koji su u grčkom slučaju, posebno kada se radi i sredstvima namijenjenim sprovodjenju plana štednje, više nego skromni. Tek 25 posto od 20 milijardi evropskog keša iz evropskog socijalnog fonda i tehničke pomoći je potrošeno i otuda i inicijativa Evropske komisije, koja je dobila podršku lidera Unije, da se Grčkoj ne obećava novi svježi novac dok ne bude u stanju da razumno potroši ono što još čeka da bude potrošeno. U tom kontekstu predsjednik Evropske komisije Barozo ističe:
“Želim iskoristiti svaku mogućnost da stimulišem zapošljavanje i razvoj u Grčkoj. Fiskalna konsolidacija je neupitna, strukturne reforme, program privatizacije. Ali, moramo da jasno kažemo da nam treba podsticaj razvoju. Nakon što sam se konsultovao sa grčkim premijerom, prezentovao sam inicijativu da vidimo kako da iskoristimo postojeće evropske fondove, strukturne fondove u Grčkoj kako bismo dobili maksimalan ekekat na razvoj i zapošljavanje.”
A kada je o Hrvatskoj riječ, njeno članstvo u EU od sredine 2013. godine je dobilo punu evropsku podršku. Barozo je o tome rekao sledeće:
“Danas su šefovi država ili vlada prepoznali kvalitet posla i progresa kakav je niz godina činila Hrvatska. Pozvali su da se pregovori sa Hrvatskom okončaju do kraja ovog mjeseca, imajući u vidu potpisivanje pristupnog sporazuma do kraja ove godine. Evropska komisija je mišljenja da bi to trebalo omogućiti Hrvatskoj da se prvog jula 2013. godine pridruži EU.”