Time bi se, navodno, ozakonilo sadašnje stanje i dao rok od tri godine da države članice ojačaju unutrašnju bezbjednost. Evropska komisija, umjesto demanta, najavljuje moguću odluku ministara da se da širi vremenski okvir onima koji dokidaju Šengen.
Kako vrijeme odmiče, sve više je razloga da se povjeruje u predvidjanja da Šegen kakvog smo znali, odlazi u istoriju. Krenulo je od najava italijanske štampe koja tvrdi da će Evrpske komisija uskoro da "na led" stavi slobodu kretanja i to na period od dvije godine, kako bi ostavila kakav-takav utisak da su unilateralne mjere sve većeg broja država članica na njegovoj privremenoj suspenziji dio šire, evropske politike i da su koordinirane sa Briselom.
Činjenica jeste da sve veći broj država uvodi kontrole na svojim granicama i da niko od njih još uvijek ne pokazuje namjeru da od tih kontrola odustane. Čini se da se za sada svi oglušuju o upozorenja prvog čovjeka Komisije da takve mjere treba zamijeniti većim angažovanjem na traženju zajedničkog, evropskog rješenja i da one, konačno, imaju previsoku cijenu.
"Privremene kontrole unutrašnjih granica, kakve se sada sprovode u nekim evropskim državama, kojima su se nedavno pridružile Švedska i Danska, koštaju, do danas, oko 300 miliona eura. Svake godine imamo 47 miliona kamiona koji transportuju robu preko unutrašnjih granica. Uz prosječno čekanje na granici od jednog sata, znači gubitke od oko 55 hiljada eura po kamionu. Ako se nastavi sa sadašnjom praksom, ukupna šteta od kontrola na unutrašnjim granicama mogla bi porasti na tri milijarde. Dodamo li tome 23 miliona službenih putovanja unutar Evrope, ukupne štete od dokidanja Šengena po ekonomski rast bi bile nemjerljive. Vjerujem da bi oni koji donose političke odluke trebali da gledaju šire od migrantske krize sa kojom se suočavamo, da vide širu sliku kakvu sam upravo opisao", rekao je nedavno predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker.
Medjutim, stvarnost je drugačija, i zato se očekuje popuštanje Brisela pred sve snažnijim zahtjevima da se ojača bezbjednost nacionalnih granica i da ostavi širi vremenski okvir državama da, formalno poštujući pravila Šengena, sam Šengen, u praksi, ignorišu.
"Ta mogućnost postoji. Mi trenutno nismo u toj situaciji ali će ministri unutrašnjih poslova u ponedjeljak imati priliku da diskutuju o tome kakavi koraci treba ili moraju da se preduzmu kada trenutne mjere kontrole dodju do svoga zakonom predvidjenog vremenskog limita", saopštila je portparol Evropske komisije, Nataša Berto.
Mogućnost je da se, od sučaja do slučaja, odobri produženje graničnih kontrola do dvije godine, ukoiko država koja te mjere provodi dokaže da su te mjere neophodne. Sasvim izvjesno, takvu mjeru, ako se primjeni na jednom slučaju, iskoristiti i svi ostali koji u kontroli nacionalnih granica vide rješenje migrantske krize i terorističke opasnoti. Još sigurnije- tada će definitivno biti kraj slobodi kretanja koja je Uniju činila projektom jedinstvenim u svijetu.