Evropski lideri, okupljeni danas na vanredniom samitu posvećenom Libiji, složni u poruci- Gadafi mora da ode što prije. Iako na skupu nije postignuto jedinstvo oko francuskih zahtjeva za udarima na Gadafijeve položaje ili barem za uspostavu zone zabrane leta, svi su usaglašeni oko činjenice da je režim koji vojnu silu koristi protiv vlastitog naroda, potpuno izgubio legitimitet.
Francuska i Velika Britanija su za udare na Gadafijeve položaje, baze i aerodrome, ostali žele prije svega istražiti pravne aspekte bilo kakvog evropskog poteza. Zato, za sada, samo složnost da Gadafijev režim nema više kredibiliteta u evropskim očima, ali i da mjere poput uvodjenja zone zabrane letova mogu doći tek nakon odgovarajućeg mandata UN rezolucije.
To za francuskog predsjednika nije dovoljno. Uz činjenicu da je Pariz već priznao pobunjeničke vlasti, on traži formiranje humanitarnog koridora.
"Mi podržavamo stvaranje humanitarnih zona na sjeveru Afrike, kako bi se pomoglo ljudima koji su napustili svoje domove. Uz ovo, zajedno sa britanskim vlastima, tražimo podršku Komisije, UN i priznatih libijskih vlasti, tražimo ciljane akcije odbrane u slučaju da Gadafi upotrijebi hemijsko oružje ili nasilje protiv civila", istakao je Nikola Sarkozi.
"Tražimo da Gadafi odmah ode sa vlasti i učinićemo sve ekonomski, finansijski i ostalim sankcijama, pokazujući da imamo političku volju da libijska budućnost bude bez Gadafija. Željeli bi smo sve učiniti kako bi pomogli libijskom narodu, ali trebamo biti veoma oprezni u našim akcijama kako bi one imale dobar rezultat”, navela je njemačka kancelarka, Angela Merkel.
Konačno, slijedeći donekle Francusku, Evropljani su u pobunjeničkom vijeću prepoznali libijskog sagovrnika a u Gadafiju nekoga kome više nije mjesto na čelu zemlje.
"Sadašnje libijsko vodjstvo mora predati vlast bez oklijevanja, reklo je svih 27 država članica jasno i glasno. Nastavićemop sa pritiskom i pozdravljamo i ohrabrujemo Privremeno prelazno vijeće u Bengaziju kao nekoga ko zastupa stavove vlade", naglasio je predsjednik Evropskog savjeta, Herman Van Rompuj.
A dan ranije, ministri odbrane NATO su odlučili da vojne snage Saveza upute bliže libijskim obalama.
“Danas smo donijeli dvije odluke. Odlučeno je da se poveća prisustvo NATO brodova u centralnom Mediteranu, naš komandant za strateške operacije će u to područje ptrebaciti brodove pod svojom komandom. To će osnažiti naše prisustvo, što je od vitalne važnosti pod ovim okolnostima. To će osnažiti i našu kontrolu područja, uključujući i embargo na isporuku oružja, uspostavljen rezolucijom Savjeta bezbjednosti. Uz ovo, naložili smo
našim vojnim vlastima da hitno sačine detaljan plan humanitarne podrške i provodjenja UN rezolucije. Razmotirili smo i početne opcije mogućeg uvodjenja zone zabrane letenja, ukoliko NATO dobije jasan UN mandat za to. Dakle, naša poruka je: NATO je ujedinjen, NATO je sposoban i NATO je spreman na akciju”, kazao je generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen.
Direktna akcija, dakle, čeka na direktan UN mandate. A u medjuvremenu se NATO sprema za različite scenarije, izmedju ostalih, i za uvodjenje zone zabrane letova. U svakom slučaju, neophodna je koordinirana medjunarodna akcija.
“Novembra prošle godine su NATO lideri usvojili novi strategijski konceptkako bi pripremili Alijansu za sigurnosne izazove 21. Vijeka. Libija je takva vrsta izazova, traži efikasnu vojno-civilnu koordinaciju, traži da se radi sa partnerima i medjunarodnim organizacijama, traži centralizovano planiranje i komandne i kontrolne mogućnosti koje bi mogle biti angažovane kako bi se vojne snage mogle staviti u pogon”, rekao je američki ambasador pri NATO-u, Ivo Dadler.