Ova je godina donijela Zapadnom Balkanu još opipljivije evropske perspective - Hrvatska je konačno okončala pregovore, Srbija se nada kandidatskom statusu, i datumu za pregovore, Crna Gora početku završnih pregovora sa EU, BiH se nada svemu ovome, ali sa ozbiljnim zaostatkom... Medjutim, da li su se pravila igre promijenila od posljednjeg proširenja, da li je sada teže proći kroz evropska vrata?
U razmišljanju o postavljenom pitanju mogao bi pomoći primjer Slovačke - ta je zemlja, dugo sputavana vlastitom autokratskom vlašću, jednom kada je krenula prema integracijama, uspjela za manje od tri godine završiti pregovaranje i uhvatiti voz proširenja 2004. godine.
Nekadašnji šef pregovaračkog tima Slovačke i bivši evropski komesar, Jan Figel, priča:
“Sa nama se razgovaralo, ukazivalo na evropske perspektive, ali nikada se nije vjerovalo u finiš našeg integracijskog procesa. Praktično, 1997. je u opticaju bila formula: 10+1-1, gdje je minus jedan bila Slovačka, koja nije ispunila političke kriterije, ali je ipak uslovno bila u grupi 10 država. Problem je bio na našoj strani - morali smo se riješiti autokratije, zloupotrebe vlasti, uspjelo smo godinu iza i tada je zadatak bio da nadoknadimo propušteno, da kroz proces krenemo ozbiljnije, dublje, kako bi smo se, zajedno sa svojim susjedima, priključili EU.”
Danas stvari stoje nešto drugačije sa proširenjem - Hrvatskoj je trebalo šest godina da ispregovara sva poglavlja završnih pregovora za Briselom i to se, ne samo u Zagrebu, smatra reletivno dobrim “ prolaznim vremenom”. Da li je Zapadni Balkan teži slučaj, žrtva novog, oštrijeg pristupa EU prema kandidatima, pitanje je za briselske političke analitičare. Nije, odgovoraju oni, riječ je samo o većoj količini pažnje kakvu Unija pridaje procesu.
Politička analitičarka Centra za evropske studije, Roza Balfur, kaže:
“Unija je postala vise svjesna važnosti, primjerice, reformi pravosudja, vladavine prava, dobre uprave, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sa te strane, članice Unije ne žele davati bilo kakav popust Zapadnom Balkanu - žele, jednostavno, biti više nego sigurne da će države regiona biti u stanju primjeniti evropske norme”.
Evropski komesar za životnu sredinu i nekadašnji pregovarač Slovenije, Janez Potočnik primećuje:
“Teži dio pregovora je kod kuće - uvjeriti sve da je to važno, da su sve tražene promjene u našem vlastitom interesu, interesu da se mijenjate u moderno, otvoreno društvo, nešto što EU zaista jeste. Medjutim, treba shvatiti da Unija ne stoji u mjestu - razvija se i takodje mijenja, i ako neko želi da se pridruži klubu, to izgleda kao uskakanje u voz koji proilazi pored vas.”