Evropska komisija je danas predstavila prijedlog poboljšanja funkcionisanja prostora Šengena. Umjesto dovodjenja u pitanje njegovog opstanka, što se posljednjih dana pominje u istupima italijanskog i francuskog vrha, u Briselu su prije za učvršćenje vanjskih evropskih granica i očuvanje dostignuća slobodnog kretanja unutar prostora Šengena. Iznimno, i na ograničeno vrijeme, pojedine države bi mogle ponovo uspostaviti kontrolu na nacionalnim granicama.
Pod pritskom talas imigranata sa sjevera Afrike, a potom i južnih evropskih članica, zvanični Brisel je danas konačno izašao sa prijedlogom “osvježenja “ Šengena. Paket evropskih mjera, umjesto da otvara pitanje opstanka zajedničkog prostora slobodnog kretanja ljudi i roba, upućuje na osnaženje saradnje, snažniju kontrolu vanjskih granica, uspostavu evropskog sistema azila, razmjenu iskustava medju državama članicama kada je u pitanju integracija imigranata i strategijski, što će reći koordiniran, evropski pristup trećim državama kada je riječ o imigracijskim pitanjima i problemima.
“Vizna politika ne može opstati bez efikasne kontrole granica, ilegalnu imigraciju ne možemo riješiti na pravi način ako nemamo odgovarajuću politiku vraćanja imigranata, medjunarodna zaštita azilantima se ne može uspostaviti ukoliko nema zajedničke politike azila. Ovaj dokumenat je katalog budućih inicijativa na tim poljima. Kada i ako budu primijenjene, tek tada ćemo moći govoriti o istinskoj evropskoj migracijskoj politici”, kazala je evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrom.
Medjutim, uvjereni da takvo rješenje neće zadovoljiti vlasti u Italiji I Francuskoj koje, zajednički, traže reviziju Šengena zbog hiljada imigranata sa sjevera Afrike na italijanskom, a potom i na francuskom tlu, u Briselu su u prijedlogu novog uredjenja Šengena, i protiv svoje volje, ostavili klauzulu o mogućnosti da neka od evropskih članica, pod posebnim okolnostima, ipak uvede kontrolu na vlastitim granicama. Tačnije, ostavili su mogućnost da se o tome razgovara već naredne sedmice, kada se u Briselu okupljaju evropski ministri unutrašnjih poslova.
“Naredne sedmice će se razgovarati o mogućnosti da se predvidi privremeno i ograničeno ponovno uspostavljanje kontrole nacionalnih granica i to pod veoma posebnim okolnostima”, istakla je Malstrom.
U isto vrijeme, kada je riječ o Šengenu i odgodjenom pridruženju Bugarske i Rumunije tom prostoru, danas je takodje objavljena ocjena evropske policijske agencije, Europola, zasnovana na dvogodišnjem istraživanju, da Jugoistočna Evropa postaje ključna ruta krijumčarenja droge, ljudi i oružja.
Uz krijumčarenje preko Bugarske i Rumunije, jedan od najvećih problema su, prema evropskim policajcima, albanske kriminalne grupe, zatim krijumčarenje oružja iz Albanije, BiH, Hrvatske. Policijski izvještaj upozorava da kriminalne grupe čekaju na mogućnost priključenja Bugarske i Rumunije Šengenu, kako bi kriminalnu mrežu štitile u ostatku Unije.
Inače, još juče je nadležni komitet Evropskog parlamenta dao zeleno svjetlo Bugarskoj i Rumuniji da se priključe Šengenu, dok će konačna odluka o tome zavisiti od procjene evropskih ministara unutrašnjih poslova. Plan da se priključe Šengenu još marta ove godine spriječile su Njemačka i Francuska, uvjerene da bi to otvorilo vrata talasu kriminala iz tog pravca.