Linkovi

EP za veću fleksibilnost budžeta


Evropski parlament
Evropski parlament

Većinom glasova parlamentaraca, Evropski parlement odredio je uslove konačnog sporazuma o višegodišnjem evropskom budžetu

Uplatite dugovanja i omogućite fleksibilnost budžeta, poručili su sa zasjedanja Evropskog parlamenta u Strazburu. To praktično znači mogućnost da se sredstva, zavisno od potrebe, mogu prebacivati sa jedne na drugu namjenu što bi, vjeruju parlamentarci, omogućilo ovom ' potkresanom' budžetu da lakše odgovori potrebama razvoja i investicija u budućnost.

Šefovima država ili vlada EU, koji će se u naredna dva okupiti u Briselu na redovnom summitu, neće biti lako kada budu raspravljali o evropskim finansijama, posebno o obliku budžeta Unije od naredne do 2020-te godine. Iako su odredili njegov okvir od oko 960 milijardi eura i uspjeli, po prvi put u evrpskoj istoriji skresati budžet za oko 3 odsto, moraće na umu imati i današnje poruke iz Strazbura.

A tamo su, nakon što su progutali gorku plulu smanjenja ukupnih sredstava, parlamentarci ponovo prikupili snagu i, mireći se ukupnom svotom, postavili uslove- novac mora biti na raspolaganju tamo gdje je potreban, a ne tamo gdje ga evropski birokrati planiraju. To znači fleksibilnost budžeta, čak i posudjivanje iz različitih godina, sve u cilju što elastičnijeg i efikasnijeg pristupa ključnim potrebama- investiranju u razvoj Unije, nivoa radna mjesta, istraživanje, razvoj.

Sem ovoga, suprotno pravilima, Unija već zaostaje za plaćanjem prispjelih obaveza u ukupnoj vrijednosti od oko 3 milijarde eura. To je nedopustivo, poručili su danas parlamentarci, insistrajući u novoj rezoluciji da se, prije svega, i hitno pokriju dugovanja. Otvarajući put za prevenciju sličnih situacija u budućnosti, oni, uz sredstva koja pristižu od država članica, vide i evropski izvor novca zasnovan najviše na budućim taksama na finansijske transakcije unutar Unije.

"Parlament želi da ga prepoznaju kao ozbiljnog partnera. Spremni smo na pregovore i ovo je naša trenutna ponuda Evropskom vijeću kako bi smo došli do kompromisa oko višegodišnjeg evropskog budžeta", kazao je predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.

U čemu je razlika u stavovima? Iz parlamenta tvrde da je razlika ključna, jer oni i šefovi evropskih država ili vlada potpuno različito pristupaju gradnji budžeta:

"Naša srategija je- hajde da diskutujemo o političkim prioritetima, potom strukturi plaćanja i konačno, o novcu. Druga strana je uradila suprotno: prvo su razgovarali o novcu, ništa o troškovima i potom postigli sporazum potpuno suprotan od onoga kakav je predlago parlament. Sasvim je normalno da smo sada u ovakvoj situaciji, a većina gradjana ne želi da vide EU bez dovoljno novca da ih finansijski prati", naglasio je Šulc.

Šta je naredni korak? Predstavnici EK, Vijeća i parlamenta će opet sjesti za sto, već narednih dana, kako bi na novim osnovama pokušali doći do kompromisa. Ukoliko se današnji glas iz Strazbura ozbiljno shvati, dogovor oko višegodišnjeg budžeta, u kojem bi se našlo i oko 12 i po milijrdi eura za kandidatske zemlje i potencijalne kandidate, mogao bi biti postignut do kraja irskog predsjedavanja EU...
XS
SM
MD
LG