Linkovi

Ekonomski problemi i u drugom mandatu


Dok predsednik Obama priprema svoj godišnji Govor o stanju unije, Sjedinjene Države su i dalje suočene sa nekoliko ekonomskih problema.

Uprkos znacima oporavka, ekonomski oporavak je i dalje spor, državni dug nastavlja da raste, a milioni Amerikanaca se bore da nađu posao.

Predsednik Obama je suočen sa ekonomijom koja je drugačija od one koju je nasledio pre četiri godine. Iako je nezaposlenost i dalje velika, ekspert za budžet Sten Kolender kaže da ekonomija ipak dobija zamah.

„Stambeno tržište je drugačije, finansijsko tržište, tržište hartijama od vrednosti se, u suštini, udvostručilo u odnosu na ono kada je došao na položaj.“

Premda opasnost od ekonomskog kolapsa više nije prisutna, analitičari kažu da to nije slučaj sa mogućnošću budžetskog raspada. Uprkos tome što je izbegnuto veliko povećanje poreza za srednji sloj Amerikanaca, Kongres je samo odložio veliko kresanje troškova, što će primorati obe partije da pregovaraju o smanjenju deficita. Pisac i budžetski ekspert Čarls Konigsberg kaže da je to užasno upravljanje vladom.

„Prvog marta automatski stupa na snagu smanjenje budžetskih troškova. Skresaće i vojne i civilne programe za više od 5 odsto, što bi moglo da ima veliki uticaj na nezaposlenost i ekonomski rast.“

Bez dogovora na vidiku, predsednik traži da Kongres još jednom pomeri krajnji rok.

„Ukoliko ne budu mogli da usvoje veći paket do krajnjeg roka, smatram da bi trebalo da usvoje barem manji paket smanjenja troškova i poreske reforme, koji bi odložio ekonomski pogubne posledice stečaja.“

Kongresna Kancelarija za budžet kaže da bi automatsko smanjenje troškova umanjilo godišnji deficit. Ali bi to takođe prepolovilo ekonomski rast i koštalo otprilike milion i po radnih mesta. Predsednik Predstavničkog doma Džon Bejner, protestovao je zbog zastoja.

„Vašington će u nekom trenutku morati da se pozabavi problemom svog trošenja. Dvadeset dve godine, otkako sam došao, gledam ih kako šutiraju tu praznu konzervu niz ulicu. Dosta mi je svega toga. Vreme je da se nešto uradi.“

S obzirom da nacionalni dug premašuje 16 hiljada milijardi dolara, obe partije su saglasne da su smanjenja troškova neophodna. Ali ekonomisti kažu da ta smanjenja moraju da budu postepena. Ekonomija se u četvrtom kvartalu smanjila prvi put posle četiri godine, što je posledica, kaže Sten Kolender, smanjenja vojnih troškova za 22 odsto.

„To je interesantno jer sada, četiri godine kako republikanci pričaju da će smanjenje troškova da podstakne ekonomski rast, zasigurno znamo da je istina upravo suprotna.“

Čarls Kenigsberg je radio i u republikanskim i u demokratskim administracijama. On smatra da je način na koji će predsednik sutra da se obrati republikancima, važan možda isto koliko i ono što će da im kaže.

„Od suštnske važnosti je da se premosti jaz između dve partije, a jedina politička ličnost koja to može da uradi je predsednik.“

Postavlja se pitanje koliki politički kapital je predsednik spreman da uloži da bi premostio političku podelu, za koju analitičari tvrde da predstavlja najkrupniju prepreku u najvećoj ekonomiji na svetu.
XS
SM
MD
LG