Evropska komisija je danas objavila mjere kojima se predlaže osnaženje upravljanja prostorom zajedničke valute i kontrola nacionalnih budžeta. Ukazujući da euro-zona nije u krizi, Brisel najavljuje: Od prvog januara naredne godine, euru će se pridružiti i Estonija.
Evropska komisija je danas na sto stavila najavljeni paket mjera kojima bi cilj trebala biti snažnija kontrola ekonomskog zdravlja euro-zone, teozbiljniji uvid u nacionalne budžete, čak i prije nego što se oni nadju na glasanju na parlamentima država euro-zone. Svjesni da se mjere neće dopasti svima, u Komisiji računaju da će strah od finasijskog kolapsa država biti katalizator neophodnih promjena.
Tako je predsjednik Evropske komisije podsjetio kako je ovo tijelo već ranije ukazivalo da treba krenuti sa ozbiljnijim nadzorom ekonomske politke euro-zone, ali diskusija na tu temu, kako kaže, nije bila u modi. Sada, uz krizu, očito jeste i uz spremnost Komisije da bude izvršna poluga novih mljera, one se moraju odmah i provesti u djelo, kaže Manuel Barozo.
Komisijin prijedlog, koji će se naredne sedmice naći pred ministrima finasija, predvidja i moguće sankcije, blokadu pristupa fondovima za one koji se ne budu racionalno odnosili prema raspoloživim sredstvima.
Ekonomski stučnjaci kažu da, bez ozbiljnih rezova, takva sudbina sada čeka Španiju i Portugal. Želeći je izbjeći, danas su iz Madrida Briselu poslali plan štednje tamošnje vlade.
Plate u javnom sektoru se smanjuju za 5 posto, ukida se finansijska podrška porodicama za rodjenje djece, smanjuju penzije i davanja za razvoj španskih regiona. Ukupno, to bi trebalo donijeti uštede od oko 15 milijardi eura u naredne dvije godine.
Ilustrujući da euro-zoni ne prijeti raspad već, naprotiv, i dalje je privlačna onima koji su van nje, Komisja je danas objavila: Zahtjev Estonije da se pridruži zajedničkoj evropskoj valuti je dobio zeleno svjetlo i ta će zemlja, od prvog januara naredne godine, biti 17 država Unije koja je nacionalnu valutu zamijenila eurom.