Nekolicima lidera je stigla u Brisel nezadovoljna onim što nazivaju "diktatom", dok drugi, uključujući i predsjednika Evropskog vijeća, pozivaju na konačno uspostavljanje cjelovitog plana rješavanja izbjegličke drame.
Čini se ipak da su svi svjesni činjenice da pitanje kako i gdje će se rasporediti 120 hiljada izbjeglica, o čemu je bilo riječi na jučerašnjem ministarskom sastanku, nije od ključne važnosti za rješenje krize. Problem se mora rješavati što bliže izvoru, shvatili su evropski lideri, spremni da razgovaraju o tome kako što više podržati države iz sirijskog susjedstva, Tursku, Liban, Jordan, i kako što bolje da saradjuju sa zapadno balkanskim prostorom koji je u posljednje vrijeme postao glavna izbjeglička ruta. Očito, vrijeme je da evropsko rješenje zamijeni nacionalne akcije poput podizanja ograda i zatvaranja unutrašnjih granica.
"Moramo napraviti konkretan, plan, on se mora sačiniti i zamijeniti svadje i haos kojem smo posljednjih sedmica svjedoci", kaže predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk.
Za druge, opet, ključno pitanje je zatvaranje vanjskih granica Unije:
"Ako Grci nisu u stanju da brane granicu sa Tuskom, treba uljudno da ih zamolimo da to uradi neka druga zemlja umjesto njih.", ukazuje madjarski premijer, Viktor Orban.
O zatvaranju granica stav ima i hrvatski premijer Zoran Milanović
"Zašto zatvaramo granicu i zašto ćemo je otvoriti ako treba, ponovo zatvoriti? Dok ne vidimo da osovina Budimpešta-Beograd funkcioniše na način da se dio ljudi koji ulaze u Srbiju iz Makedonije, vozi vozovima ili autobusima i na Horgoš i u Vojvodinu, a dio u Hrvatsku, od čega ne bježim, ja ću biti potpuno uvjeren da nam rade iza ledja i da muljaju. Eto, to je sva mudrost. I zato možemo pustiti sto kamiona, ali opet ću zatvoriti ako se ne uvjerim da se ponašaju korektno. "
Neizvjesno je koliko će samit trajati i kakvi će biti konačni zaključci, ali sudeći po njihovom nacrtu, Evropljani bi mogli sa oko jednom milijardom eura da podrže agenciju UN za izbjeglice koja pomaže sirijske izbjeglice, da hitno pojačaju vanjske granice, što bi moglo biti sugerisano i Zapadni Balkan te da finansijski podrže sirijske susjede koji su pružili utočište milionima Sirijaca.